Nema nikakve dileme o tome da serija „Gruntovčani“ uživa kultni status kod hrvatske publike i da se duboko ukorijenila u kolektivnu narodnu memoriju. Scenarij za Gruntovčane napisao je Mladen Kerstner, a seriju je režirao Krešo Golik. Ovo remek-djelo hrvatske kinematografije u određenom se smislu nastavlja na seriju „Mejaši“ koju je režirao Ivo Vrbanić.

Serija Gruntovčani prikazuje – često na humorističan način – život hrvatskoga podravskog seljaka u vremenu Jugoslavije u vremenu između početka i sredine šezdesetih godina prošloga stoljeća. Melodiozni kajkavski dijalekt, karakterističan za područje Podravine, Međimurja, Moslavine, Prigorja i Zagorja, humorističnim opisima daje poseban ton.

Na vješt način serija ne govori samo o egzistencijalnim problemima toga vremena, nego i o svakodnevnici hrvatskog sela i svemu što ju prati. Zloba, pakost, zavist, ljudska naivnost i glupost, izrabljivanje, nepravda… Sve su ovo ponašanja koja prate čovjeka od njegova početka, a u Gruntovčanima ih možemo utvrditi na mikroprimjeru jednoga podravskog sela.

Gruntovčani su snimani u vremenu komunističke Jugoslavije tako da serija, jasno, nije pošteđena ideoloških konotacija iako daleko manje nego većina snimana u to vrijeme. Serija je dokument svoga vremena. Krešo Golik uspio je, unatoč svemu, u seriji uputiti mnoge suptilne kritike tadašnjem režimu, a mnogi su u liku Dudeka mogli prepoznati tadašnju sudbinu hrvatskog naroda. I Hrvati su kao i Duked često bili žrtva vlastite naive, ali i pokvarenih cinoberâ…

Snimana u naselju Sigetec u općini Peteranac, seriju Gruntovčani ne čine umjetno stvoreni likovi, nego je Kerstner predloške pronašao u Podravini svoga vremena. Tu je i tajna uspjeha jer su se mnogi ljudi tada mogli povezati s nezaboravnim likovima kao što su Dudek, Regica, Cinober, Presvetli, Martin, Besni ili pak  Čvarkeš, Pišta i Gaber.

Na žalost, i dan-danas hrvatski je narod žrtva fiškalija kojekakvih tipova kao što su Cinober i Presvetli. I danas vrijedi ona Gaberova „di je šenica, tu je i pravica“, i dan-danas smo nerijetko žrtve vlastite dudekovske naivnosti, i danas mnogi odlaze u Njemačku na rad kao u tome vremenu.

Nije li stoga bilo vrijeme da se snimi nastavak Gruntovčana?

Takvi su podvizi, 48 godina nakon snimanja serije, dakako, gotovo pa neostvarivi iako današnja političke i društvena situacija daje majstorima poput Kerstnera i Golika obilje materijale za nove umjetničke pothvate.

Ipak, Turistička zajednica Koprivničko-križevačke županije u sklopu projekta snimila je deset epizoda serije „Novi Gruntovčani“. Pritom treba naglasiti kako nije riječ o nastavku niti o kopiji originalnih Gruntovčana.

„Svaka od tih epizoda ima svoj naziv i tematiku. Posebno želim naglasiti kako se ne radi o kopiji izvornih Gruntovčana. Zadržalo se ono osnovno, likovi su ostali isti, ali to su neke nove priče. Povezali smo i stare običaje koji su pomalo zaboravljeni“, istaknula je pomoćnica direktora Turističke zajednice Koprivničko-križevačke županije Kristina Sočev.

Režiser je Miroslav Mirković, a scenarij potpisuje predsjednica KUD-a Gruntovec Milica Lukačinec. Za postprodukciju i snimanje bio je zaslužan Stjepan Dolenec. Glumci u seriji su amateri, članovi KUD-a Gruntovec koji su ranije izvodili i istoimenu predstavu.

Prve dvije epizode možete pogledati u nastavku: