Utorak, 23. travnja 2024.

TKO JE IRINEJ BULOVIĆ, duhovni otac patrijarha Porfirija?

Iako je rođen kao vojvođanski Srbin, obećao je da će umrijeti kao Grk, a uskrsnuti kao Rus. Svaki pokušaj da se o ovom moćnom episkopu iz Novog Sada piše u srpskim medijima je onemogućen, a Bulović je sam sebe instalirao kao branitelja Srpske pravoslavne crkve od svih skandala. Uostalom, tko je Irinej Bulović?

U hrvatskoj javnosti poznatiji je kao duhovni otac srpskog patrijarha Porfirija i pripadnik ozloglašenog teološkog kruga „justinovaca“ (kojemu je pripadao i nedavno preminuli mitropolit crnogorsko – primorski Amfilohije). Krugu justinovaca pripadao je od studentskih dana, a svoj monaški postrig primio je upravo od svoga duhovnog oca (arhimandrita) Justina Popovića. U samoj srpskoj javnosti ga se često s pravom prezentira kao „Vučića u mantiji“.

Bez sumnje je Irinej Bulović jedan od najmoćnijih vladika u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. O episkopu bačkom naći ćete tek kratak životopis na srpskom jeziku na Wikipediji (opširan životopis možete pročitati na ruskom jeziku na Wikipediji). Nakon gimnazije u Somboru, završio je studij teologije u Beogradu, zamonašio se na Kosovu i Metohiji, a u Ateni je završio postdiplomske studije.

Zanimljivo da je poslije doktorata u Ateni postao docent na Bogoslovskom fakultetu (na katedri za Novi zavjet), a njegovo imenovanje za izvanrednog profesora 1990. i danas je predmet kontroverzi jer nije objavio niti jedan jedini znanstveni rad od početka svoga profesorskog rada. Primjerice, šumadijski episkop Sava (zadužen za crkvenu prosvjetu unutar SPC) uporno je odbijao raspisati natječaj za redovnog profesora na katedri za Novi zavjet sve dok episkop Bulović ne napiše knjigu. A poslije smrti vladike Save, Bulović je izabran za redovitog profesora – iako nije ispunjao niti jedan uvjet (čak je bio dekan Bogoslovskog fakulteta u četiri mandata).

Nadalje, ideju koju Irinej Bulović, kao zadnji pripadnik teološkog kruga “justinovaca“, želi provesti je stvaranje simfonije između Srpske pravoslavne crkve i države. Dok su drugi justinovci kritizirali vlast (Amfilohije, Artemije i Atanazije), bački episkop je uvijek bio uz režim, točnije uz državu bez obzira koja stranka bila na vlasti. Prema navodima iz afere Wikileaks još za života patrijarha Pavla u američkoj ambasadi raspravljao je o mogućim kandidatima za sljedećeg patrijarha.

No osim predlaganja kandidata za patrijarhe uočljivo je da se episkop bački itekako miješa u politiku Srbije (primjerice imenovanje novog direktora/ice bolnice u Novom Sadu), a svaki važniji srpski političar želi održati dobre odnose s Irinejem Bulovićem. S druge strane kada je priznata autokefalnost Ukrajinske pravoslavne crkve od dijela autokefalnih crkava, Bulović je ošto odbio da SPC prizna Ukrajinsku pravoslavnu crkvu sljedećim riječima: „Crkvu sklepanu od ukrajinskih raskolničkih grupacija ne priznajemo ni za pripadnike Crkve, a kamoli za normalnu autokefalnu pravoslavnu Crkvu“.

Doveo je i u pitanje autokefalnost Grčke pravoslavne crkve, a čak je i u jednim novinama optužio vaseljenskog patrijarha zbog priznanje autokefalnosti Ukrajinske pravoslavne crkve. Koliko je jak utjecaj bačkog episkopa pokazalo se 2016. kada je sudjelovanje SPC na Svepravoslavnom saboru na Kreti otkazao upravo Irinej Bulović, a pismo za otkazivanje sudjelovanja na Svepravoslavnom saboru potpisao je patrijarh Irinej bez volje Sinoda, pa je naknadno odlukom Sinoda donesena odluka da Srpska pravoslavna crkva sudjeluju na Svepravoslavnom saboru.

Nepotrebno je navoditi stavove Irineja Bulovića o crnogorskoj naciji ili o neovisnosti Kosova, a itekako je poznat po obračunavanju s novinarima te televizijom N1 i informativnim portalom Novog Sada 021. Što se tiče Hrvatske dovoljno je reći da je sudjelovao kao član srpske komisije u radu Mješovite katoličko-pravoslavne komisije u vezi bl. Stepinca koja je završila svoj rad slaganjem u neslaganju.

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...