Srijeda, 01. veljače 2023.

Dobiješ Nobelovu nagradu za ekonomiju, a pritom uništiš ekonomiju!

Bivši predsjednik Vijeća guvernera Sustava federalnih rezervi Sjedinjenih Američkih Država Ben Bernanke dobitnik je Nobelove nagrade za ekonomiju za 2022., a kao razlog se navodi činjenica da je implementirao kako bi trebao izgledati odgovor vlade na bankrot banaka. Odavanje počasti Bernankeu za njegov savjet o tome što bi vlada trebala učiniti kada banke propadnu je poput dodjele nagrade za sigurnost od požara piromanu.

Bernanke je bio predsjednik Vijeća guvernera kada se urušilo umjetno stvoreno tržište nekretnina, koje je stvorio njegov prethodnik Alan Greenspan nakon urušavanja tehnološkog tržišta i napada na SAD (9/11). Kad se tržište nekretnina srušilo, Bernanke je surađivao s Kongresom i Bushovom administracijom na spašavanju velikih banaka i tvrtki s Wall Streeta.

U godinama nakon ekonomskog kolapsa Bernankea je pokušao stimulirati gospodarstvo putem masovnog stvaranja novca, nultih kamatnih stopa i kvantitativnog popuštanja, gdje sustav federalnih rezervi stvara sposobnost plaćanja dospjelih obaveza kupnjom financijske imovine, uključujući državnih obveznica.

Politike vodećih ljudi u Sustavu federalnih rezervi nakon ekonomskog kolapsa su u najboljem su slučaju proizvele spor rast, istovremeno postavljajući temelje za sljedeći ekonomski kolaps. Znak da je sljedeći ekonomski kolaps iza ugla pojavio se u rujnu 2019., kada su Federalne rezerve počele upumpavati milijarde dolara dnevno na tržište, koje su banke koristile da daju zajmove jedna drugoj, kako bi zadržale tržišne kamatne stope od dizanja iznad ciljanih stopa Federalnih rezervi. Pandemija COVID-a je došla bankama kao seljaku poticaji jer su time dobile izgovor da utječu i uspiju u naumu da kamatne stope budu nula i masovno prošire kvantitativno popuštanje.

Na trenutnu inflaciju cijena u Sjedinjenim Američkim Državama ključni ljudi u Federalnim rezervama odgovorili su povećanjem kamatnih stopa, iako su stope i dalje puno niže nego što bi bile na slobodnom tržištu. Činjenica je da su čak i ta relativno mala povećanja pomogla gurnuti krhko gospodarstvo u recesiju što je pokazalo nestabilnost američkog gospodarskog sustava temeljenog na dugu.

Ekonomisti koji se diče svojim znanjem ekonomije su na slom tržišta trebali odgovoriti tako da dozvole recesiju (još 2009.), jer je to jedini način da se gospodarstvo prilagodi tržišnim distorzijama uzrokovanim odlukama ekonomista u Sustavu federalnih rezervi da povećaju ponudu novca i snize kamatne stope. Možda su moderni ekonomisti mogli naučiti nešto iz prijašnje ekonomske depresije (ne tako davne 1929.,) ali mainstream ekonomski stručnjaci ignoriraju takva rješenja. Ostaje nam za vidjeti gdje će nas odvesti liberalne ekonomske politike Zapada, jer ekonomska kriza ne će zaobići Hrvatsku.

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...