Nedjelja, 23. lipnja 2024.

Porezi bi mogli biti objašnjenje za rast cijena električne energije

Energenti, inflacija i porezi (II. dio)

Ako je nagli rast cijena električne energije u 2021. bio potaknut brzo rastućom potražnjom, onda je logično da je prethodni nagli pad potražnje u 2020. trebao uzrokovati pad cijena sličnih razmjera. Razlog tome je u takozvanom „cjenovniku“ ponude i potražnje. Promjena potražnje za proizvodom – u ovom slučaju električnom energijom – mora imati iste učinke na cijenu i potražnju, da tako kažemo, u oba smjera. Osim ako nisu ispunjeni vrlo specifični uvjeti, ne može biti slučaj da porast potražnje podigne tržišnu cijenu, dok pad potražnje ne.

Drugim riječima, gledajući europske cijene električne energije s najviše točke pregleda, vidimo da inflacija u cijenama počinje već 2021. godine.

Ali kako je nastala ova inflacija?

Smatram da su za to krivi porezi, ali dokazi nisu tako očiti kao za razdoblje od 2009. do 2019., kada su cijene električne energije s uključenim porezom rasle brže od cijena neto poreza.

Ukratko, ovdje pozivam na oprez na temelju brojeva prikazanih na slikama broj jedan i dva. Tu vidimo da je skok cijena električne energije u 2021. veći kada isključimo poreze nego kada ih uključimo. U prvoj polovici 2021. cijene za krajnje korisnike, prije oporezivanja, porasle su za 2,7%, dok je cijena s porezom porasla samo za 0,6%. Razlika je još veća za drugu polovicu te godine.

Unatoč tome, porezi bi doista mogli biti objašnjenje za rast cijena električne energije. Da bismo vidjeli zašto, prvo raščlanimo mehanizam oporezivanja koji bi mogao biti naš krivac za inflaciju.

Postoje dva dijela ovog mehanizma, od kojih se prvi odnosi na to kako se porezi primjenjuju na račune za struju. Prema Eurostatovoj bazi podataka o cijenama energije, cijene su više za potrošače koji troše manje električne energije, a niže za velike potrošače. Budući da kućanstva s nižim prihodima obično troše manje električne energije od imućnih kućanstava, ova pristranost cijena je na štetu prvih.

Slika broj tri prikazuje cijene električne energije bez poreza za pet kategorija potrošača. Kategorije se razlikuju ovisno o tome koliko kilovat sati koristi svaka od kategorija godišnje:

Prosječno kućanstvo je na ovoj slici negdje u sredini. Nema odgovarajućeg konsenzusa među statističkim izvorima o tome koliko električne energije potroši prosječna europska obitelj, ali većina procjena pada unutar 4.000 do 8.000 kWh godišnje (ovisno prvenstveno o prihodu i zemljopisnom položaju).

Zanimljivo je da je porezno opterećenje obrnuto raspoređeno. Slika broj četiri prikazuje porez koji korisnik električne energije mora platiti na svom računu za struju, cijena je prikazana u eurima. Primjerice, u prvoj polovici 2007. godine najmanji potrošači električne energije plaćali su nešto više od 41 centa poreza na svaki euro koji su platili za struju:

Osim što je porezno opterećenje redistribuirano, tijekom proteklog desetljeća stalno se povećavalo. To znači da s povećanjem potrošnje električne energije raste i porezno opterećenje. To samo po sebi može izazvati inflaciju, ali ne nužno onakvu kakvoj upravo sada svjedočimo. Uostalom, kao što smo vidjeli ranije, cijene električne energije prije oporezivanja rasle su brže u 2021. nego cijene uključujući poreze.

Unatoč tome, tvrdim da bi porezi mogli igrati ulogu u našoj trenutnoj inflaciji cijena električne energije, a jedan od razloga nalazi se u široko korištenom porezu na dodanu vrijednost u Europi ili PDV-u. Ovaj porez može potaknuti inflaciju samo na temelju svoga postojanja.

Evo kako to funkcionira. Koristeći se čisto hipotetskim primjerom, pretpostavimo da plaćate tri eura za gadget. Vlada smatra da je gadget ekološki loš proizvod, pa su na njega stavili „zeleni porez“ od 5%, a PDV je 19%.

Ako se svaki porez primijeni na neoporezivu cijenu od tri eura, tada dodavanjem dva poreza izvornoj cijeni dobivamo prodajnu cijenu od 3,72 €. Međutim, ako se PDV primjenjuje na osnovnu cijenu od tri eura kao i „zeleni porez“, ukupna cijena za nas potrošača bit će 3,75 €.

Nije cjenovna razlika o kojoj vrijedi raspravljati, zar ne (tako bi rekli naši političari)? Pa, da vidimo što će se dogoditi ako podignemo zeleni porez dok PDV ostane konstantan na 19%. Udvostručenje zelenog poreza na 10% podiže ukupnu cijenu s 3,72 € na 3,87 € kada se PDV primjenjuje na osnovnu cijenu, te s 3,75 € na 3,93 € prema modelu poreza na porez.

Što se tiče inflacije, to je razlika između 4% i 4,8%.

Sada dolazimo do kraja ove studije… Svjedoci smo kako viši porezi mogu potaknuti inflaciju unatoč čudnim rezultatima koje smo vidjeli na slikama broj jedan i dva. Ako su države članice Europske unije nedavno podigle takozvane „zelene poreze“ i ako su se ta povećanja dogodila tijekom ili neposredno nakon pandemijskog gospodarskog gašenja, a zatim kako se gospodarstvo ponovno otvorilo, kućanstva i poduzeća suočila su se s naglim porastom troškova električne energije.

Kao odgovor bi svi mi rekli da su smanjili ukupnu potrošnju električne energije. Prema slici broj četiri, to bi značilo da porezno opterećenje na njihovim računima za struju zapravo pada dok cijene rastu. Budući da je porezno opterećenje manje za manje korisnike, čak i skromna smanjenja potrošnje električne energije ublažit će dio inflatornih učinaka kroz nešto manje porezno opterećenje.

Opet, ponavljam kako je ovo općenito objašnjenje za Europsku uniju u cjelini. Ova studija se prvenstveno temelji na dostupnim podacima o cijenama; nažalost, Eurostat ne objavljuje stvarnu potrošnju kWh uz istu raščlambu kao što vidimo na slikama broj tri i četiri. Da jest, lako bismo mogli utvrditi je li prosječni korisnik električne energije smanjio potrošnju kilovat sata ili nije.

Unatoč nedostatku potpunih podataka, kao što je ovdje pokazano, imamo dobre razloge zapitati se u kojoj je mjeri povećanje poreza doprinijelo inflaciji cijena električne energije u posljednje dvije godine. Stoga, kada bi se naše vlade suzdržale od daljnjih povećanja poreza u bliskoj budućnosti i umjesto toga odlučile ublažiti porezni teret na električnu energiju, mogle bi pomoći obiteljima i poduzećima u nevolji više nego bilo kojim drugim sredstvima.

Izvor

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...