Sv. Antun Marija Claret, nadbiskup i misionar, bio je poznat po brojnim apostolskim pothvatima. Promicao je laički apostolat i duhovnost čime je bio daleko ispred svoga vremena. Rođen je 23. prosinca 1807. godine u katalonskom selu Sallentu u Španjolskoj. Bio je peto od sedmero djece Juana i Josefe Claret. Kao dijete bio je poznat po svojoj pobožnosti, skromnosti i poslušnosti. Bio je ispunjen dubokom radošću svaki puta kada je posjećivao i primao Presveti Sakrament. Godine 1835. zaređen je za svećenika, a od 1843. veoma je uspješno djelovao kao pučki misionar u rodnome kraju. Kao veliki štovatelj Srca Marijina osnovao je 1849. misijsku družbu Sinova Bezgrešnoga Srca Marijina, po njemu nazvanu i klaretinci, a kasnije i žensku granu te družbe, Kćeri Srca Marijina.
Kada je imenovan nadbiskupom Santiaga na Kubi, Claret se dao na obnovu vjere među pukom jer 14 godine prije njega nisu imali nijednog duhovnog pastira. Da bi ih ponovno učvrstio u vjeri, osnovao je Bratovštinu kršćanskoga nauka. U doba potresa i pošasti obilazio je bolnice, ispovijedao i dijelio milostinju. Po župama je osnivao štedionice kako bi vjernicima osigurao socijalnu skrb. Njegov socijalni, dobrotvorni i kulturni rad bio je neprijateljima vjere trn u oku pa su ga više puta pokušavali ubiti.
O svojim neprijateljima bi govorio: „Pustite ih, jer utvrđuju moj duh. Jadna stvorenja!” Papa Pio IX. 1857. pozvao ga je natrag u Španjolsku i povjerio mu službu ispovjednika kraljice Izabele II. Njegov uvjet je bio da ne stanuje na dvoru i da se može i dalje baviti kartiativnim radom. Boravio je u Madridu i obilazio siromahe, osnivao knjižnice, znanstvene ustanove, glazbene i jezične škole. Kad je 1868. izbila revolucija i kraljica napustila Španjolsku i on je pošao u progonstvo. Godine 1869 odlazi u Rim na pripreme za I. Vatikanski sabora, ali zbog zdravstvenog stanja odlazi najprije u Prada de Conflent, gdje ga i dalje uznemiruju neprijatelji.
Konačno nalazi mir u cistercitskom samostanu u Narbboni u južnoj Francuskoj, gdje umire 24.listopada 1870. godine. Blaženim ga je proglasio 1934 god. papa Pio XI, a svetim 1950, god. papa Pio XII. Zaštitnik je katoličkog tiska, trgovaca tekstilom, štedionica i štediša te Kanarskih otoka. Njegovi klaretinci broje danas više od 3 tisuće članova i djeluju u 60 zemalja na pet kontinenata.