Kalist je bio rob Aurelija Karpofora, koji je bio u srodstvu sa carem Komodom, ali je bio kršćann pa je Kalista oslobodio i odgojio u kršćanstvu. Papa Zeferin je Kalista postavio za svoga savjetnik i povjerio mu upravu groblja u blizini via Appia – sada Kalistove katakombe. Nakon Zeferinove smrti rimska je zajednica izabrala Kalista za njegova nasljednika i tako se on uspeo na vrh crkvene hijerarhije.
Rođen je u Rimu. Vodi Crkvu u relativno mirnom vremenu, jer je imperator Elagabal (218.-222.) zaokupljen problemima države. Pred njim kao rimskim biskupom stajali su teški zadatci. Jedan je od njih bio doktrinarne naravi: Sabelijevo krivovjerno naučavanje, koje je odviše naglašavalo Božje jedinstvo pa je Oca, Sina i Duha Svetoga proglasilo samo raznim načinima očitovanja jednoga Boga, niječući stvarne razlike između triju božanskih osoba. To se očito protivi Svetome Pismu gdje je jasno izražena stvarna razlika između osobe Oca, Sina i Duha Svetoga. Sabelijev je nauk u rimskoj kršćanskoj općini stvorio raskol. Zato je Kalist isključio iz crkvene zajednice Sabelija i njegove pristaše.
Još su teži pred Kalistom stajali pastoralni zadatci. Problem je bila praksa pokore, zatim odmjerenost u dijeljenju oproštenja te napokon pitanja bračnoga morala. Rimska se zajednica neprestano povećavala, a to je pred dušobrižnike stavljalo nove probleme. Njihovo se rješenje očekivalo uz djelotvornu pomoć pape Kalista. U Crkvi su se javljale tendencije pretjerane strogosti, s druge pak strane, možda i prevelike blagosti. Kalist se priključio ovoj drugoj struji jer je bio uvjeren kako je čovjek po naravi slab. To mu tada nije baš pribavilo velik ugled. Nakon svetog Augustina, koji je pametno rekao da je Crkva „corpus permixtum“, a to znači zajednica i svetaca i grješnika, Kalistov je stav razumljiv.
Papa Kalist je dao izgraditi crkvu Svete Marije na Trasteveru. To je prva crkva posvećena Bogorodici. Tijekom vremena obogaćena je značajnim umjetničkim djelima. Nastavio je uređenje katakomba, koje je započeo papa Zefirin. Po završetku radova, katakombe su nazvane Katakombe Sv. Kalista – na via Appia. U tim katakombama je pokopano četrdeset šest papa i oko 200.000 kršćana. Novi car Aleksandar Sever nije mogao ili htio smiriti narod koji se ponovno usmjerio na progon kršćana. Masa pobunjenog naroda upala je u papinsku kuću, zgrabila papu Kalista i bacila ga kroz prozor. Tek 1960. godine arheološka iskapanja na groblju Calepodio, blizu via Aurelia, otkrila su Kalistov grob.
Spomendan je 14. listopada.