Srijeda, 30. studenoga 2022.

Zašto današnja sociologija predstavlja ideologiju?

Sociologija se kao znanost o društvu započela intenzivnije razvijati u razdoblju pozitivizma (XIX. stoljeće) i u metodici istraživanja odbacila je religijska tumačenja svijeta (ili društva) i metafizičke forme. Brojni sociolozi u povijesnom presjeku tumačenja razvoja sociologije navode primjer idealnog društva antičkog mudroslovca Platona, točnije primjer razvoja društva u knjizi Država (VII. poglavlje) kao svoj ideal.

Po Platonu Država može uspješno djelovati samo ako odgaja građane, a današnja sociologija odustala je od toga da bude isključivo znanost oblika društvenosti – tzv. formalna sociologija – ili da se ograniči na već određena područja društvene zbilje pukim opisivanjem i konstatacijom. Na neki način današnja sociologija postala je ideologija kada želi nametnuti određene obrasce za odgoj građana, a to se vidi po tome što današnja sociološka istraživanja počivaju na vrlo malom broju ispitanika i na temelju toga se razvijaju određene teze. Što je uzrok tome?

Uzroke za, po uvjerenju Francisa Bacona, trebamo tražiti u procesu stvaranja novovjekovnih građanskih društava u kojima se stvorila kolektivna svijest predrasuda koje traju do današnjice i opterećuju čovječanstvo. Ideologija je po Baconovoj nauci: „…pripisivanje lažne svijesti i konstitutivnog karaktera ljudima ili njihovoj socijalizaciji ne samo da zanemaruje njihove konkretne uvjetovanosti, nego se ta zaslijepljenost opravdava kao prirodna zakonitost…“.

Udaljujući se od Bacona i približavajući se modernim industrijskim društvima (napose u prvoj polovici XX. stoljeća) možemo potvrditi da je za sociologe 20. stoljeća ideologija postala sastavnica totalitarnih političkih sustava, koja se kasnije počela koristiti i u demokratskim društvima (primjer woke ideologije).

No uz pomoć čega ideologija postaje znanstvena? Tu treba napraviti distinkciju koja postoji između tradicionalne ideologije (kriterij istinitog i lažnog) i moderne ideologije koja isključuje svaki drugi oblik mišljenja ili znanja kao nedozvoljen. Znanstveni argument na kojem se moderna ideologija temelji je da ona nastaje bez kriterija istine i pogrješke.

U ostvarenju moderne ideologije sociologija se koristi istraživanjima u kojima se potvrđuje kolektivno pamćenje. Istraživanje kolektivne memorije uključuje sustavnu analizu činjenica koje dovela do toga da se događaji ili predmeti zadrže ili izgube kao dio tijka kolektivne memorije. Time teoretski fokus sociologije prelazi na posebnu pažnju prema određenim organiziranim oblicima društva u kojima se proizvodi „drugačije znanje“. Stoga, kao i Michel Foucault, sociološki autori ne pišu više o tome što ljudi razmišljaju nego što je zamislivo. Time tehnike moći postaju forme znanja. To znači da sociologija postaje ideologija, a društvo gubi jasnu granicu između znanja i pseudoznanja.

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...