Utorak, 23. travnja 2024.

TKO CINKA I DRUKA? Kod ljevice zdravorazumski argumenti vrijede malo ili ništa

Zanimljiv je fenomen teško licemjerje koje vlada na hrvatskoj medijskoj i političkoj sceni. Tzv. progresivci posljednjih dana teškim arsenalom kritiziraju političare desno-konzervativne provenijencije za drukanje i cinkanje „zambijskih Hrvata“.

Sama pomisao da bi lijeva i „progresivna“ družina mogla biti odgovorna za trgovanje djecom izaziva zgražanje i konsternaciju u lijevo-liberalnim krugovima.

No upravo je ljevica u Hrvatskoj začetnik drukersko-cinkerskih pothvata. Cinkanje i drukanje, čak i bivših drugova, bilo je temelj napredovanja u komunističkoj Jugoslaviji. Sam se Tito popeo na položaj prokazivanjem drugova u Moskvi gdje je djelovao kao agent Kominterne. U SSSR-u su se nagrađivala djeca koja su cinkala roditelje.

U vrijeme korona-krize lijevo-liberalni krugovi prednjačili su u poticanju cinkarenja. Tko nosi masku, a tko ne, tko se drži mjera, koliko ljudi ima na okupu, tko ima potvrdu…

Oni ne mogu biti ni za što krivi

Slično se može reći i za zelene fundamentaliste. Puljak se hvalila da je prijavila susjedu jer nije razvrstala otpad. U Zagrebu samo očekujemo ustrojavanje posebnih žandarmerija koje će se baviti provjerama zbrinjavaju li građani minuciozno otpad ili ne.

Dok su se otvarali arhivi Tuđmana i Šuška, dok se lociralo i identificiralo, dok su strane službe vršljale Hrvatskom, dok je haaška peta kolona cinkarila Hrvatsku – onda je bilo sve u redu. No kad su ljevičari u pitanju onda postoji hiper-presumpcija nevinosti. Oni ne mogu ni za što biti krivi.

Od samoga početka jasno je da nešto opasno smrdi u „slučaju Zambija“. Sama činjenica da je tzv. transrodna osoba upetljana u cijelu priču jasno ukazuje na to da se nastojao izigrati zakon.

„Domoljublje“

Kad treba zaštititi osobe s političke ljevice onda se čak tragikomično potežu argumenti domoljublja. Nije, kažu Možemosi, „domoljubno“ cinkati zambijske Hrvate. Dakako, s druge strane – prokazivati Hrvatsku kao fašističku oazu za njih predstavlja nepatvoreni čin destiliranog domoljublja.

Lijevi medijsko-politički krugovi ne mire se s bilo kakvom vrstom pluralizma. Riječ je o družini totalitarnih ambicija koja na sve političke oponente gleda kao na ideološke protivnike koje treba potpuno iskorijeniti iz javnoga života. Dok će svoje oponente prozivati za sve za što se uspiju dohvatiti, s druge strane licemjerno brane teške svinjarije svojih istomišljenika.

Kad je tzv. progresivna ljevica u pitanju – zdravorazumski argumenti jednostavno vrijede vrlo malo ili ništa.

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...