Ponedjeljak, 04. ožujka 2024.

Vodi li Kina u tehnološkom hladnom ratu?

Vodi li Kina u tehnološkom hladnom ratu?

Kina je u „nevjerojatnom vodstvu” u 37 od 44 strateški važne i nove tehnologije na područjima koja uključuju obranu, energetiku i biologiju, utvrdio je australski institut, upozorivši da zapadne zemlje zaostaju u globalnom natjecanju u istraživanju. Na nekim je područjima svih deset najboljih svjetskih istraživačkih institucija smješteno u Kini, naglasio je Australski institut za stratešku politiku (ASPI), sažimajući rezultate istraživanja koje je financiralo američko ministarstvo vanjskih poslova.

SAD je na brojnim područjima zauzeo drugo mjesto, a još uvijek vodi u istraživanjima u računalstvu visokih performansi, kvantnom računalstvu, malim satelitima i cjepivima, pokazalo je istraživanje ASPI-ja. „U proteklih pet godina Kina je proizvela 48,49 posto važnih svjetskih istraživačkih radova o sofisticiranim zrakoplovnim motorima, uključujući hipersonične, i sjedište je sedam od 10 najboljih svjetskih istraživačkih institucija”, stoji u istraživanju.

„Zapadne demokracije gube u globalnom tehnološkom natjecanju, uključujući utrku u znanstvenim i istraživačkim otkrićima”, utvrdio je australski institut, pozivajući vlade da više ulažu u istraživanja.

Oni koji imalo pozornije prate kineski razvoj, ne bi trebali biti začuđeni rezultatima istraživanja koje je objavio ASPI.

Strateški cilj kineske politike u području visokih tehnologija vrlo je jasan: pobjeda u četvrtoj industrijskoj revoluciji. Ključna poluga toga strateškog plana program „Made in China 2025“ koji je kinesko Državno vijeće usvojilo u svibnju 2015. Ovaj je program dio strategije modernizacije kineske ekonomije u cilju izbjegavanja tzv. zamke srednjega dohotka. „Made in China 2025“ prvi je korak u procesu inovacija, a cilj je da do 2049., do stote obljetnice osnutka Narodne Republike Kine, ova zemlja postane vodeća industrijska država.

Cilj je tehnološko vodstvo

Iz američke perspektive „Made in China 2025“ ima za cilj promjenu globalne dinamike tržišta u osnovnim sektorima. Krajnji cilj kineske industrijske politike je da njezine tvrtke postanu svjetski lideri u svojim industrijskim sektorima. Cilj „Made in China 2025“ jest promicanje tehnološkoga vodstva u kritičnim sektorima kao što su zrakoplovstvo, biomedicina i robotika, a ujedno je i način na koji kineski predsjednik Xi Jinping želi riješiti problem međuovisnosti tako što će uz ovaj program Kinu učiniti 70 % samodostatnom u deset osnovnih tehnologija do 2025.

Cilj je Pekinga stvoriti svijet u kojemu se Kina oslanja na samu sebe i u kojemu SAD ima mnogo manje utjecaja na Kinu nego što je to sada. Kina je, naime, i dalje ovisna o stranim tvrtkama za mnoge temeljne tehnologije, uključujući vrhunske poluvodiče potrebne za sve, od osobnih računala i pametnih telefona do sustava umjetne inteligencije. Kineski su čelnici 2019., u vremenu trgovinskog rata sad SAD-om, prestali taktički javno razgovarati o „Made in China 2025“ kako bi smanjili napetosti tijekom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, no ta politika i dalje traje.

Tehnološka dimenzija suparništva SAD-a i Kine dublja je i nadživjet će svako navodno rješavanje trgovinskih sporova. U igri su i apsolutne i relativne nagrade: pitanje tko će dugoročno osigurati najveći dio kolača, primjerice definiranjem tehničkih standarda. A tehnološka konkurencija uvijek je i pitanje sigurnosti.

Kako bilo, tehnološki hladni rat već je krenuo, a u digitalnome svijetu u kojemu živimo pobjeda u ovome ratu imat će dugoročne strateške efekte po međunarodne odnose.

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...