Četvrtak, 22. veljače 2024.

Gubitak vrijednosnih orijentira: Najveći hrvatski problem

Teško da nas više išta može iznenaditi kad je u pitanju Hrvatska i njezina politička nazovi elita. Nema mjeseca da se ne otkrije neka nova kriminalna afera u kojoj je netko iz političkih redova omastio brk, bilo izravno ili putem protežiranja s državom skopčanih poduzeća čiji će se gazde onda odužiti ispodstolnim provizijama. Jedna afera zamjenjuje drugu. Posljednjih desetak mjeseci svjedočimo teškom kriminalu i muljažama vezanima uz plinski biznis.

U Sanaderovo vrijeme krali su se milijuni, danas su već u pitanju milijarde. Dobro, nakon uvođenja eura ipak ponovno milijuni… Ako je Sanader završio u zatvoru to bi trebala biti pouka da mogu i svi drugi. No čini se da je glad za lopovlukom veća od bilo kakvog straha. Ili se prave kalkulacije koliko će se ukrasti i kolika se eventualno kazna može dobiti. Bitno je preko noći doći do velikog novca, bez previše truda i rada. To je san mnogih u državi. „A, ti kao ne bi ukrao da si mogao, nisi valjda budala“. Upravo je mentalitet oslikan u ovoj rečenici pokrao Hrvatsku.

Korupcija i klijentelizam postali su način života u Hrvatskoj. Klijentelistički model prožima sve pore društva, politike i ekonomije. Ako nemaš veze onda si bezveze. To generira negativnu selekciju što u konačnici slabi državu i njezine institucije. Stvara se ozračje nepravde i apatije, gubi se vjera u bolji život u Hrvatskoj što mnoge ljude navodi na odlazak iz Hrvatske. Pola milijuna iseljenih ljudi u posljednjih deset godina viče protiv dosadašnjeg modela upravljanja Hrvatskom. No čini se da se nitko oko toga previše ne sekira. Mrvice sa stola i dalje padaju…

Porazni demografski trendovi

Ne brine, međutim, samo iseljavanje, nego i svi ostali demografski trendovi. Broj umrlih sve više nadmašuje broj rođenih. Hrvatska ne gubi ljude samo iseljavanjem, nego i prirodnim padom broja stanovnika. Državni zavod za statistiku danas je izvijestio da je prema podatcima popisa stanovništva iz 2021. 47 posto osoba starijih od 15 godina ne živi ni u jednoj vrsti zajednice, a gotovo 30 posto osoba starijih od 25 godina živi s roditeljima. Sve je manji broj oženjenih muškaraca i i udanih žena, a sve veći broj neoženjenih muškaraca i neudatih žena.

Nadalje, sve veći je broj razvedenih, udio obiteljskih kućanstava se smanjuje, a udio samačkih kućanstava raste. Najviše je obitelji s jednim djetetom (53 posto) te s dvoje djece (njih 35 posto). Popis iz 2021. pokazuje i da je gotovo svako treće kućanstvo u Hrvatskoj samačko.

Kriza smisla

Navedeni podatci jasno ukazuju na gubitak vrijednosnih orijentira u hrvatskom društvu koje u tom pogledu prati zapadne trendove. Uopće govoriti o bilo kakvim vrijednostima se više izaziva podsmijeh i izrugivanje. No jasno je kuda to vodi. Bez vrijednosnih orijentira čovjek i društvo ne mogu normalno funkcionirati.

Ne čudi stoga što sve veći broj ljudi koristi antidepresive, a što je kriza smisla jedna od najvećih kriza današnjeg Zapada. U vremenu proglašenih svih vrsta prava i sloboda čovjek sve više osjeća egzistencijalnu prazninu. Književnik Albert Camus nije bio vjernik, ali je u poznatom djelu „Mit o Sizifu“ ispravno zaključio: „Kakva sloboda, u punom smislu riječi, može postojati bez pouzdanja u vječnost?“.

Onda kad se izgubi vjera u vječnost, lažni smisao nastoji se pronaći u svim vrstama hedonizma, a ideja bilo kakve žrtve potpuno je strana. A i imati djecu predstavlja određenu vrste žrtve. No to je žrtva koja životu daje smisao. Bez novih života nema budućnosti. Gdje nema života nastupa smrt.

Isus je rekao da je Put, Istina i Život. Ključ za obnovu Hrvatske leži u povratku kršćanstvu i obiteljskim vrijednostima. Sve drugo vodi u nestajanje.

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...