Srijeda, 17. travnja 2024.

Hoće li Hrvatska išta naučiti iz švedskoga migrantskog poučka?

Hoće li Hrvatska išta naučiti iz švedskoga migrantskog poučka?

U prethodnoj smo kolumni pisali o posljedicama masovnih migracija u Europu koje – posebno posljednjih osam godina – temeljito mijenjaju identitet Staroga Kontinenta.

Ovoga je tjedna i u Bruxellesu održan sastanak o problemu migracija, no nije postignut konačni konsenzus o onome što se naziva „Novi migracijski pakt“.

Egzistencijalni rizik

Zanimljivo, britanska ministrica unutarnjih poslova Suella Braverman (koja je indijskoga porijekla) upozorila je pred koji dan na to da su nekontrolirane migracije egzistencijalni rizik za zapadne nacije i pozvala da se preispita sporazum koji je utjecao na globalnu politiku azila zadnjih sedam godina. U govoru u Američkom poduzetničkom institutu u Washingtonu, Braverman je rekla da je UN-ova konvencija o izbjeglicama proširila definiciju progona i povećala broj ljudi koji ispunjavaju uvjete za zaštitu. Braverman je pozvala na globalno preispitivanje pristupa imigraciji. Ilegalne migracije i nezapamćeno masovno kretanje ljudi širom svijeta neodrživ su pritisak na Ameriku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Europu, dodala je.

Egzistencijalni izazov, međutim, nisu samo nekontrolirane i ilegalne migracije, nego i one legalne. Samo to „politička korektnost“ ne dopušta javno reći. Nisu švedsku sigurnost rasturile ilegalne, nego legalne migracije, posebno posljednjih osam godina.

A upravo ju Švedska vijest ovoga tjedna. Ova je država već nekoliko godina prepuna no-go zona (šerijatskih gheta), a kriminal i obračuni imigrantskih bandi otežavaju normalno funkcioniranje svakodnevnog života do te razine da o ovome problemu sve više govore i tzv. mainstream mediji koji su ranije promicali proimigrantsku agendu.

U samo nekoliko godina Švedska se od jedne o najsigurnijih zemalja pretvorila u leglo kriminala i uličnih obračuna. Dijelovi Švedske već danas sliče na Sjevernu Afriku i Bliski istok. Osim porasta kriminala i sukoba oružanih bandi u Švedskoj je sve očiglednija erozija sustava socijalne i zdravstvene zaštite.

Vojska za obračun s imigrantskim bandama?

Jučer je švedski premijer pozvao čelnika oružanih snaga da pomogne u suzbijanju porasta ubojstava koje se pripisuje bandama u toj zemlji. Premijer Ulf Kristersson sastat će se u petak s čelnikom oružanih snaga Micaelom Bydenom te sa šefom državne policije kako bi razgovarali o ulozi vojske u suočavanju sa zabrinjavajućim posljedicama sukoba bandi.  Kao što su izvijestili tamošnji mediji, samo u četvrtak dvojica muškaraca ubijena su u Stockholmu, dok je 25-godišnja žena ubijena u eksploziji u kući u gradu sjeverno od glavnog grada. „Lovit ćemo bande i porazit ćemo ih”, obećao je premijer Kristersson u rijetkom televizijskom obraćanju.

Do sada je tijekom rujna 12 ljudi ubijeno u nasilju bandi, što je najveći broj od prosinca 2019., navodi list Dagens Nyheteru. Švedski mediji porast ubojstava povezuju sa sukobom unutar bande poznate kao Mreža Foxtrot, koja je potresena unutarnjim sukobima i podijeljena na dvije suparničke frakcije. Premijer Kristersson rekao je da Švedska još nije vidjela ništa slično i da „nijedna druga zemlja u Europi“ nije iskusila ovakvu situaciju. Naglasio je da su djeca i nedužni prolaznici sve više ugroženi nasiljem diljem zemlje.

Prema vladinom izvješću iz 2021. četvero ljudi na milijun stanovnika umire svake godine u pucnjavi u Švedskoj, u odnosu na 1,6 stanovnika u drugim europskom zemljama.

Prošle je godine više od 60 ljudi poginulo u pucnjavi u Švedskoj, što je najviše do sada zabilježeno, a očekuje se da će ove godine biti isto ili gore. Policija povezuje nasilje s lošom integracijom imigranata, sve većim jazom između bogatih i siromašnih i upotrebom droga.

Uz nastavak dosadašnje politike Švedska bi vrlo brzo postala propala država. 1990-ih neeuropski su migranti činili tri posto švedske populacije. Već danas ih je oko 30 posto, s tim da je broj posljednjih godina rastao za dva posto godišnje. Demografska istraživanja pokazuju da će etnički Šveđani postati manjina u Švedskoj već za trajanja životnog vijeka većine ljudi koji su danas živi, pod uvjetom nastavka dosadašnje politike.

Postavlja se pitanje hoće li Hrvatska – koje je posljednjih godina krenula istim putem – išta naučiti iz švedskoga migrantskog poučka?

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...