Nedjelja, 26. svibnja 2024.

Novo ratno zarište u sve nesigurnijem međunarodnom poretku

Mnogi analitičari već više od petnaest godina pišu o tome da živimo u vremenu novoga hladnog rata. No i najvećim bi pristašama liberalne paradigme međunarodnih odnosa nakon napada Ruske Federacije na Ukrajinu trebalo biti jasno da živimo u vremenu povratka surovog realizma u međunarodne odnose.

Neohladnoratovsko rivalstvo SAD-a i Rusije u Ukrajini se pretvorilo u vrući posrednički rat. I jedna i druga strana vide na području Ukrajine priliku za međusobni obračun. I Rusija i Ukrajina, kojoj zapadne zemlje pružaju ogromnu vojnu i obavještajnu potporu, vjeruju u pobjedu. U takvoj situaciji pregovora nema. Rat se pretvara u rat iscrpljivanja i veliku klaonicu u kojoj ginu stotine tisuća ljudi. Do pregovora ili zamrzavanja konflikta će doći, no prije toga, na žalost, poginut će još mnogo ljudi.

Bliski istok

Prošloga tjedna aktivirano je staro žarište na području Bliskog istoka. U ovoj trusnoj i fragilnoj zoni sukobi nikada ne prestaju. Napad terorističke skupine Hamas na pogranična izraelska mjesta u blizini Pojasa Gaze (gdje je Hamas na vlasti) pokrenuo je novu spiralu nasilja. Kao odgovor Izrael je pokrenuo opsadu Gaze, dogovorena je vlada nacionalnog jedinstva, mobilizirano 300,000 rezervista, a spominje se i moguća kopnena invazija na ovo područje. Stanovnicima Gaze Izrael poručuje se da se presele.

Sukob u Gazi vrlo je opasan jer dovodi do svrstavanja globalnih i regionalnih aktera. Izrael uživa potporu SAD (koji na ovo područje šalje borbene zrakoplove i brodove) i EU-a. Hamas odnosno Palestina dobili su potporu Irana, Saudijske Arabije i islamskog svijeta. Pri tom je napad Hamasa dobio i potporu muslimanskih migranata u EU.

Izrael je najavio potpuno uništenje Hamasa. To je pak nemoguće očekivati bez velikih ljudskih žrtava na području Gaze koja čini jedno od najnaseljenijih područja svijeta. Moguća kopnena invazija na Gazu mogla bi, zbog pritiska javnog mnijenja u arapskim zemljama, dovesti do uključivanja tih zemalja u sukob i mobiliziranja nove antiizraelske koalicije kao u vrijeme Jomkipurskog rata, a nedvojbeno i do uključivanja Hezbollaha i ostalih terorističkih skupina u rat.

Moguća vojna pomoć Irana mogla bi Izrael navesti na intervenciju prema toj državi, a i Iran bi mogao intervenirati u slučaju pretjerane izraelske retorzije. Požar iz Gaze, kako god, lako se može proširiti cijelom regijom. Hamas je znao kako će Izrael reagirati tako da je mobiliziranje islamskog svijeta protiv Izraela nedvojbeno i bio cilj napada, tim više što je Izrael posljednjih godina krenuo uspostavljati odnose nizom muslimanskih zemalja na Bliskom istoku što nije dobro za položaj Palestine.

Jačati vojsku

Rat na Bliskom istoku, ako se intenzivira, reflektirat će se i na rat u Ukrajini. SAD će Izraelu kao savezniku pružati vojnu i logističku pomoć što bi, u situaciji manjka streljiva, moglo smanjiti pomoć Ukrajini. Osim toga, i Kina bi tada – u situaciji razvučenosti zapadnih zemalja – mogla početi kalkulirati o mogućem vojnom rješenju situacije s Tajvanom.

Osim toga, i područje Zapadnog Balkana i dalje ima dovoljno goriva za veliki požar.

U vremenu aktiviranja niza kriznih žarišta i povratka geopolitičkih načina promišljanja, Hrvatska mora jačati svoje vojno-obrambene kapacitete.

Jaka hrvatska vojska najbolji je jamac mira na području jugoistočne Europe.

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...