Nedjelja, 26. svibnja 2024.

Reforme EU-a i stari plan stvaranja Sjedinjenih Europskih Država

Nekoliko velikih kriza u proteklih petnaestak godina, bilo da govorimo o dužničkoj krizi, korona-krizi ili migrantskoj krizi pokazalo je da Europska unija funkcionira kao loš krizni manager.

Tijekom dužničke krize razmatralo se o izbacivanju nekih zemalja iz eurozone, a korona-kriza i migrantska kriza preko noći su suspendirale jedno od temeljnih prava EU-a o pravu na slobodno kretanje ljudi.

Nakon svake krize EU glavešine počnu mantrati o „još više Europe“ pri čemu je konačni cilj stvaranje „Sjedinjenih Europskih Država“ koje je još davno sanjao Richard von Coudenhove Calergi (ujedno i zagovornik masovnih imigracija u Europu), a za njih su se zalagali i bivši predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz i aktualna predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Nova desuverenizacija

Predložene reforme EU-a donose čak 267 amandmana na ugovor o funkcioniranju Europske unije. Pritom je ključno da bi se ukinuo veto te se umjesto jednoglasno uvelo većinsko odlučivanje. Ukidanje načela jednoglasnosti pri glasovanju u Vijeću Europske unije provelo bi se u 65 područja u korist glasovanja kvalificiranom većinom. Riječ je prije svega o područjima poput vanjske, sigurnosne i obrambene politike, dakle o onim područjima u kojima jedna država još može blokirati odluke drugih.

Bruxelles bi tako dobio nove ovlasti u čitavom nizu ključnih područja, što bi značilo novo razvlašćivanje nacionalnih država, njihovu desuverenizaciju, a stvorila bi se i svojevrsna europska vlada. Osim toga, uveo bi se i referendum na razini EU-a kao i zajednička vojska kao potpora stvaranju „europske strateške autonomije“. Dakako, dokument je in capite et in membris prožet protuprirodnom rodnom ideologijom.

Predložene promjene dovode do lišavanja ovlasti nacionalnih država i njihova autonomna odlučivanja o ključnim pitanjima koja se tiču njihove budućnosti. Veće i moćnije države EU-a ovime bi dobile nove instrumente pritiska i dominacije za nametanje svojih nacionalnih interesa. Demokratska prava stanovnika zemalja EU bit će zamijenjena odlukama izvršne vlasti u Bruxellesu.

Akcija i reakcija

Poljski autori tako ističu da se predloženim promjenama ubrzava proces izgradnje europske države pod vodstvom Berlina te podsjećaju da je već spomenuti Schulz još 2017. rekao da će do 2025. biti stvorene Sjedinjene Europske Države, a tko to ne ispuni, napustit će Europsku uniju.

U skladu s time pojednostavile bi se procedure za suspenziju prava pripadnika onih zemalja koje krše nejasne i široko tumačene „vrijednosti EU-a“, kao što su „ljudska prava“, „jednakost“, „vladavina prava“, „demokracija“ ili „sloboda“. Došlo bi i do značajnog proširenja podijeljenih nadležnosti u područjima koja su trenutno isključivi prerogativ država članica.

Rani federalistički pokret polazio je od pretpostavke da je suverenizam loš jer je doveo do dva svjetska rata. Dosljedno tome, problem su i nacionalne države koje treba sve amalgamirati u Sjedinjene Europske Države po uzoru na američki ili švedski model. Svi procesi posljednjih desetljeća idu u tome pravcu.

Međutim, povijest nas Europe uči, ne i nedoučene globaliste, da niti jedan pokušaj unifikacije do sada nije uspio. Jačanje federalizma rađa jak suverenistički pokret diljem Europe. Staro je pravilo: svaka akcija izaziva reakciju…

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...