Nedjelja, 23. lipnja 2024.

Vrijednosti koje se promiču na Hodu za život trebaju postati dio mainstreama

Hodovi za život 2024. održani su pod geslom: Glas rođenih za život nerođenih.

Tu poruku, kao i ostale snažne i jasne poruke vladajućima su upućene sa središnjeg nacionalnog Hoda za život koji je prošle subote održan u Zagrebu. Prizore i poruke sa zagrebačkog Hoda nalaze se u članku (FOTO) Još jedan veleban Hod za život u Zagrebu.

Rijetko tko u Hrvatskoj ne će se složiti s time da je demografija ključno strateško pitanje hrvatske budućnosti. Toga su postali svjesni svi, ako tu zanemarimo sljedbenike protuživotnih i protuzdravorazumskih ideologija.

Da je ovo pitanje došlo u prvi plan svjedoči i pokretanje Ministarstva demografije i useljeništva. Samo osnivanje ministarstva više je pitanje tehničke prirode. Važnije će biti to da ovo zaživi. Za to je potrebna politička volja. Bez postavljanja demografije u prvi plan kao ključne okosnice hrvatskog razvoja teško ćemo ubirati ikakve plodove.

Ekonomski motivi igraju važnu ulogu u zadržavanju ljudi u Hrvatskoj. No istraživanja pokazuju da se ljudi uglavnom iseljavaju zbog nesređenog stanja u državi. Korupcija, nepotizam, klijentelizam i sl. pojave ljudima ubijaju vjeru u promjene na bolje.

No nije problem samo iseljavanje, nego i prirodan pad stanovnika koji se jako ubrzao protekle tri godine. Ljudi se sve teže odlučuju imati djecu. Broj umrlih daleko nadmašuje broj rođenih.

Iseljavanje i prirodan pad broja stanovnika rezultiraju demografskom katastrofom. Ako se tome nadoda proces zamjene stanovništva koji je i u Hrvatskoj krenuo budućnost se ne čini nimalo ružičastom.

Krucijalni hrvatski problemi kapilarno su povezani. Nefunkcioniranje pravosuđa daje kisik klijentelističkom modelu, a ovaj puk guši sve kreativne čimbenike u društvu i ljude tjera na iseljavanje. Potrebno je čišćenje Augijevih štala pravosuđa, ali i niži porezi koji destimuliraju ulaganja, a služe za plaćanje korupcije.

Jako gospodarstvo je ono koje može predstavljati okvir za demografsku revitalizaciju jer zadržava ljude u Hrvatskoj i potiče roditelje na to da imaju više djece. Mjere demografske pomoći su svakako poželjne, no one moraju biti tek djelić široko razrađene strategije koja će poticati stvaranje jakoga gospodarstva.

Parcijalne mjere često se u praksi svode na bacanje novac u bunar i sredstvo političke trgovine. Jako gospodarstvo je ono koje može predstavljati okvir za demografsku revitalizaciju jer zadržava ljude u Hrvatskoj i potiče roditelje na to da imaju više djece. No to je tek prvi korak i preduvjet.

Njemačka ima jako gospodarstvo, ali ne osobito povoljnu demografsku sliku. Drugi je parametar vrijednosni sustav. Kultura života, otvorenost prema životu nasuprot kulturi smrti koja je danas duboko impregnirala zapadni svijet.

Tu dolazimo do činjenice da je demografsko pitanje danas primarno pitanje vrijednosnog sustava. Ljudi se boje žrtve i odgovornosti. Ne shvaćaju da dugoročno nije teško imati djecu, nego je teško živjeti bez djece i obitelji.

Potrebna je promjena općedruštvene klime u pravcu afirmacije kulture života. Vrijednosti koje se promiču na Hodu za život trebaju postati dio mainstreama. Drugoga ni trećega puta jednostavno nema.

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...