Više od 3000 ljudi ubijeno je na Haitiju tijekom prvih šest mjeseci ove godine, izvijestio je Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava. Veliki broj žrtava posljedica je stalnog nasilja koje potresa ovu karipsku zemlju, što snažno pogađa i rad Crkve.
Na konferenciji za novinare u Ženevi prošloga tjedna, glasnogovornica OHCHR-a Ravina Shamdasani objavila je kako je između 1. siječnja i 30. lipnja 2025. godine ubijena 3141 osoba, pri čemu su najteže pogođene regije Artibonite i Centre.
Od ubojstva predsjednika Jovenela Moïsea 2021. godine, oružane bande preuzele su kontrolu nad velikim dijelovima Port-au-Princea te proširile djelovanje duž glavnih prometnica prema sjeveru i središtu zemlje, sve do granice s Dominikanskom Republikom. Otmice i iznude postale su svakodnevica, a posebno su ugroženi svećenici i redovnici, budući da kriminalci vjeruju kako Crkva ima novac za otkupnine ili plaćanje „zaštite“.
Najnoviji slučaj dogodio se 31. ožujka, kada su u Mirebalaisu, oko 60 kilometara od glavnog grada, ubijene dvije redovnice iz Družbe malih sestara svete Terezije od Djeteta Isusa. „Bile su u zasjedi u župnoj kući, zajedno s vjernicima laicima i zaštitarom. Svi su ubijeni“, kazala je sestra Hélia Sange Moreira, članica Družbe apostolica Presvetog Srca Isusova, rodom iz Brazila. „Njihova tijela jednostavno su ostavljena da trunu. To je strašno tužno.“
Moreira radi u školi u četvrti Santo, koja je do sada bila relativno pošteđena nasilja. „Mnogi ljudi iz ugroženih područja dolaze kod nas kako bi spasili živote. Bande su prema nama bile manje nasilne“, rekla je. No i to se mijenja. „Ako imate veliki automobil, zaustavit će vas i tražiti novac. Čak i kada idete u trgovinu, morate im platiti ‘tarifu’.“
Prema riječima oca Gilberta Peltropa, glavnog tajnika Konferencije redovnika Haitija, nasilje je pastoralni rad učinilo gotovo nemogućim. „Vjernici su raseljeni i razasuti po različitim područjima, daleko od svojih domova i župa. Sve je teže okupiti ljude.“
Otac Agler Cherizier, svećenik iz Družbe skalabrijanaca, kazao je kako su mnogi svećenici i redovnici ili preseljeni u sigurnija područja ili napustili zemlju. Moreira je ispričala da je jedna skupina svećenika morala pobjeći nakon prijetnji, zbog čega je bolnica kojom su upravljali kratko bila napuštena, no banda im je kasnije dopustila povratak. „Njihove kuće, međutim, opljačkane su i spaljene“, rekla je. Pripadnici bandi često zauzimaju velike crkvene objekte i rezidencije.
Od 2024. godine, u Haitiju je raspoređena mirovna misija pod okriljem UN-a, koju čini oko 800 policajaca iz Kenije, no nije uspjela istisnuti kriminalne skupine iz Port-au-Princea.
„Crkva nastavlja svoje djelovanje tihim, usporenim tempom. Većina ljudi boji se biti previše vidljiva. Misionari se bore kako bi preživjeli“, rekla je Moreira. „Ako bismo detaljno analizirali situaciju, zaključili bismo da nema konkretnih razloga za nadu. No ne smijemo dopustiti da očaj pobijedi. Haićani su, općenito, narod duboke vjere. Zanimljivo, upravo njihova vjera pomaže i nama da ponovno pronađemo nadu.“