Zeleni otok i dalje ostaje „jedna od najreligioznijih zemalja zapadne Europe“, a zabilježen je i „snažan porast“ članstva u crkvenim zajednicama te vjerske prakse među mladima u dobi od 16 do 29 godina.
Optimistični podatci dolaze iz izvještaja pod naslovom „Okretanje plime? Najnoviji vjerski trendovi na otoku Irskoj“. Izradu studije naručila je nacionalna biskupska konferencija, a rezultate su biskupi raspravljali tijekom proljetnog zasjedanja u Maynoothu.
Studiju su proveli Stephen Bullivant, profesor teologije i sociologije religije na Sveučilištu St Mary’s u Ujedinjenom Kraljevstvu, i Emily Nelson, doktorandica sociologije na Queen’s University Belfast. Istraživanje analizira podatke iz europskih i nacionalnih studija o vjeri, religijskoj praksi i vjerskom identitetu.
Projekt se fokusirao na osobe u dobi od 16 do 29 godina te je obuhvatio podatke iz 28 zemalja, među kojima su Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Crna Gora, Finska, Grčka, Španjolska, Irska, Island, Izrael, Litva, Latvija, Njemačka, Norveška, Poljska, Portugal, Srbija, Švedska, Slovenija, Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Mađarska i Italija. Dio pokazatelja odnosi se posebno na zapadnoeuropske zemlje.
Izvješće je nastalo kao odgovor na rastuću svijest da se javna rasprava o religiji u Irskoj često temelji na anegdotama i ustaljenim pretpostavkama, dok je pouzdanih i lako dostupnih empirijskih podataka relativno malo.
Prisustvovanje misi i molitvi
Među ključnim nalazima ističe se da Irska spada među zapadne zemlje s najvišom razinom sudjelovanja na svetoj misi barem jednom tjedno te redovite osobne molitve.
Sjeverna Irska pritom se pokazuje kao najreligioznija regija Ujedinjenog Kraljevstva, ali i najreligiozniji dio cijelog otoka.
U zapadnoj Europi Irska ima jedan od najnižih udjela odraslih koji se ne izjašnjavaju vjernicima – 32 posto. Isti rezultat bilježi Austrija, dok niži udio imaju samo Portugal (28 posto) i Italija (22 posto).
S druge strane, Nizozemska je najsekulariziranija zemlja u istraživanju: više od 70 posto ispitanika odgovorilo je negativno na pitanje ispovijedaju li vjeru i pripadaju li nekoj vjerskoj zajednici. Slični rezultati zabilježeni su i u Švedskoj, Latviji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Norveškoj.
Zbog geografske blizine izvješće ističe i zanimljivu usporedbu: udio ljudi bez religije u Ujedinjenom Kraljevstvu gotovo je dvostruko veći nego u Irskoj.
Podatci o vjerskoj praksi pokazuju da 35 posto odraslih Iraca i 25 posto mladih odraslih sudjeluje na misi barem jednom mjesečno. Nadalje, 51 posto odraslih i 27 posto mladih izjavljuje da se moli barem jednom tjedno, dok se 27 posto odraslih moli svakodnevno.
Prema tim pokazateljima Irska zauzima sedmo mjesto među zemljama obuhvaćenima istraživanjem. Ujedinjeno Kraljevstvo nalazi se na trinaestom mjestu, dok su na vrhu ljestvice Poljska, Slovačka i Crna Gora.
Indeks religioznosti
Iako su ključni pokazatelji religioznosti u Irskoj znatno pali od početka Europskog socijalnog istraživanja 2002.–2003., najnoviji krug istraživanja iz 2023.–2024. pokazuje rast vjerske pripadnosti i religijske prakse.
U prethodnim godinama bilježio se postupan pad članstva u Katoličkoj crkvi te rast broja ljudi koji se izjašnjavaju nereligioznima. Aktualni podatci, međutim, upućuju na određeni preokret tog trenda.
Istraživanje ne daje jasan odgovor na uzroke tog preokreta, no podatci pokazuju da se pripadnici generacije Z češće izjašnjavaju kao vjernici nego milenijalci.
Postoji li pomak u generacijskoj sekularizaciji?
Istraživanje provedeno 2017. godine među mladima u dobi od 14 do 25 godina pokazalo je da je 31 posto irskih tinejdžera i 20 posto mladih odraslih prakticirajućih kršćana. U procjeni su uzeti u obzir njihov vjerski identitet, važnost koju pridaju vjeri te sudjelovanje na misi tijekom prethodnog mjeseca.
Istodobno je ta skupina pokazivala znatan otpor prema crkvenom nauku, osobito u pitanjima seksualnosti. Tako je 69 posto ispitanika smatralo da ne može živjeti u skladu s crkvenim učenjem o seksualnosti, dok je 79 posto držalo da su stavovi Crkve o sodomitstvu pogrješni.
Studija provedena šest godina kasnije pokazala je da su mladi donekle bliži Crkvi, ali je istodobno otkrila da među njima i dalje prevladavaju pasivnost i „nedostatak osobnog odnosa s Isusom“.
Mnogi nisu osobito zainteresirani za Sveto pismo, no većina je ipak otvorena za dijalog i mogućnost razgovora o vjeri.
Generacija Z i milenijalci
Najnovija istraživanja iz 2025. godine pokazuju zanimljive razlike između dviju dobnih skupina: osoba u dobi od 18 do 24 godine, koje se uglavnom ubrajaju u generaciju Z, i onih od 25 do 34 godine, koji pripadaju milenijalcima.
Pripadnici mlađe skupine rjeđe se identificiraju kao katolici i rjeđe pohađaju misu nego stariji ispitanici. Također imaju nešto manje pozitivan stav prema kršćanstvu i Katoličkoj crkvi u Irskoj.
Ipak, u odnosu na skupinu od 25 do 34 godine, manje su skloni negativnom stavu prema svećenicima i redovnicama.
S druge strane, milenijalci češće smatraju da „unatoč skandalima katoličko učenje i dalje koristi irskom društvu“. Mlađi ispitanici, u dobi od 18 do 24 godine, znatno su skloniji osporiti tu tvrdnju. U većem postotku izražavaju i stav da bi bili zadovoljni kada bi Katolička crkva potpuno nestala iz Irske.
„Tiha obnova“
Unatoč brojnim poteškoćama, postupni porast interesa mladih za kršćanstvo mogao bi upućivati na svojevrsni „tihi preporod“, pa čak i na početak promjene dugotrajnog trenda sekularizacije.
Nakon desetljeća sekularizacije mnogi najmlađi odrasli imali su vrlo malo stvarnog kontakta s kršćanstvom i Crkvom.
Autori naglašavaju da oni nisu „inokulirani“ oslabljenim oblicima kulturnog kršćanstva. Upravo zbog toga danas se može pojaviti „živi tok nove vjere“.
Paradoksalno, nedostatak religijskog iskustva u obiteljima i neposrednom okruženju može mladima omogućiti da kršćanstvo dožive kao nešto novo i privlačno.