Dok Kanada razmatra proširenje programa medicinski potpomognutog umiranja na osobe s mentalnim bolestima, psihijatrica dr. Mona Gupta pred parlamentarnim je odborom izjavila da bi i depresija ili poremećaji prehrane u određenim slučajevima mogli biti osnova za odobravanje eutanazije.
Tijekom sastanka Posebnog zajedničkog odbora za pitanja eutanazije prošlog tjedna, dr. Gupta, psihijatrica i profesorica na Sveučilištu u Montrealu, odgovarala je na pitanja konzervativnog zastupnika Andrewa Lawtona, jednog od rijetkih članova odbora koji se protivi širenju takve prakse.
Lawton ju je izravno upitao trebaju li osobe koje pate od depresije ili poremećaja prehrane imati mogućnost pristupa programu MAiD, odnosno medicinski potpomognutom umiranju. Gupta je odgovorila kako to „ovisi o okolnostima pojedine osobe“, a na dodatno pitanje znači li to da je takvo što moguće, kazala je: „Potencijalno.“
Na upit postoji li stručni konsenzus o tome koliko puta osoba mora proći liječenje prije nego što se njezino stanje smatra otpornim na terapiju, Gupta je odgovorila da se izraz „otporno na liječenje“ ne koristi u zakonima koji reguliraju MAiD.
Kanadska vlada prošlog je mjeseca osnovala Posebni zajednički parlamentarni odbor za MAiD, koji bi trebao odlučiti treba li proširiti pravo na potpomognuto samoubojstvo i na osobe s mentalnim bolestima. Prema dostupnim informacijama, u odboru sjedi više zagovornika eutanazije, dok manji broj članova najavljuje zalaganje za zaštitu života.
Prema važećem kanadskom zakonu, osoba mora imati teško i neizlječivo zdravstveno stanje te trpjeti „trajnu i nepodnošljivu fizičku ili psihičku patnju koja se ne može ublažiti pod uvjetima koje osoba smatra prihvatljivima“ kako bi mogla zatražiti MAiD.
Lawton je tijekom saslušanja pitao Guptu je li razumno očekivati da osoba iscrpi sve mogućnosti liječenja prije nego što se uopće razmotri eutanazija. Ona je odgovorila kako je teško donositi stroga pravila prema dijagnozama te da svaki slučaj treba promatrati pojedinačno.
Dodala je da uobičajena klinička praksa podrazumijeva provođenje svih standardnih i općeprihvaćenih oblika liječenja, pa i više od toga, no istaknula je da mogu postojati individualni razlozi zbog kojih neka osoba ne može koristiti određene terapije.
Na pitanje može li bolesna osoba koja ne želi liječenje ipak zatražiti MAiD, Gupta je odgovorila da u takvim okolnostima ne bi bilo primjereno razmatrati eutanaziju.
U Kanadi se posljednjih mjeseci sve češće pojavljuju slučajevi u kojima se pacijentima, prema izvješćima medija i udruga, eutanazija nudi ili sugerira umjesto nastavka liječenja. Među njima je i slučaj 84-godišnje katolkinje kojoj je, unatoč tome što nije bila na samrti, u bolnici ponuđena eutanazija. Ona je javno poručila da nema namjeru poduzeti bilo kakve korake kako bi okončala vlastiti život.
Zabilježen je i slučaj muškarca koji je bio podvrgnut eutanaziji zbog djelomične sljepoće.
Pojedine provincije, poput Alberte, pokušavaju ograničiti dostupnost MAiD-a, iako je riječ o programu koji je reguliran na saveznoj razini. Vlada premijerke Danielle Smith predložila je zakon kojim bi se znatno suzio krug osoba koje mogu pristupiti eutanaziji, a maloljetnicima bi ona bila potpuno zabranjena. Iz vlade poručuju da je cilj zakona ojačati zaštitu ranjivih građana te liječnicima i bolnicama omogućiti odbijanje sudjelovanja u potpomognutom samoubojstvu.
Savezna vlada u veljači 2024. odgodila je proširenje MAiD-a na osobe s mentalnim bolestima do 2027. godine, nakon protivljenja pro-life skupina, medicinskih i psihijatrijskih stručnjaka te većine kanadskih provincija.
Unatoč tome, liberalna vlast, prvo pod Justinom Trudeauom, a potom i pod aktualnim premijerom Markom Carneyjem, nastavila je širiti primjenu eutanazije. Od legalizacije 2016. godine broj slučajeva medicinski potpomognutog umiranja u Kanadi višestruko je porastao, a zemlja danas bilježi jedan od najbrže rastućih programa potpomognutog samoubojstva u svijetu.
Eutanazija je u međuvremenu postala šesti vodeći uzrok smrti u Kanadi, nakon što od 2019. do 2022. nije bila među deset najčešćih uzroka smrti u službenim statistikama.