Nedjelja, 23. lipnja 2024.

JESTE LI SPREMNI NA SMRT? Marija nikom ne zna uskratiti svoju obranu tko se njoj utječe

Vigilare.info svake nedjelje donosi razmatranje crkvenog naučitelja sv. Alfonza Liguorija koji je u 18. stoljeću napisao knjigu „Priprava za smrt, razmatranja o vječnim istinama“. Tekstovi su preuzeti iz prijevoda fra Ambra Miletića iz 1906., a koje je 2007. izdao nakladnik „Sav Tvoj“, a Vigilare.info napravio minimalnu redakciju.

Promislimo drugo, da je Marija odvjetnica, koliko moguća, toliko i milosrdna, koja nikom ne zna uskratiti svoju obranu tko se njoj utječe.

Govoraše David, da oči Gospodinove gledaju pravedne; a ova Majka od milosrđa, kako veli sveti Rikard, svojim očima gleda pravedne i grješnike jednako; pravedne da ne posrnu i ako su posrnuli, da ih svojim zagovorom opet podigne.

Kaže sv. Bono, gledajući Mariju, činilo mu se da gleda samo milosrđe. Sveti Bernardo opominje nas da se u svim našim potrebama ovoj mogućoj odvjetnici sa čvrstim pouzdanjem preporučimo, jer je Ona sa svima slatka i blaga, koji se njoj preporučuju. Zato se Marija uspoređuje s maslinom. Što iz masline izlazi samo čisto ulje, koje znači milosrđe, tako iz Marijinih ruku drugo ne izlazi, no milost i milosrđe, koja Ona dijeli svima onima koji se stavljaju pod njezinu obranu.

Stoga ju Dionizije Kartuzijanski punim pravom zove odvjetnicom svih grješnika koji se njoj utječu. O, Bože, koliko će se mučiti onaj kršćanin, koji se izgubi kad pomisli da se je tako lako na svijetu mogao spasiti, preporučujući se Mariji milosrđa, a nije to činio, te što nema više vremena da to učini!

Jednom reče Marija sv. Birgji: „Zovu me Majkom milosrđa, a i jesam, jer me je milosrđe Božje takvom učinilo“. Doista, tko nam je dao ovu odvjetnicu da nas brani, ako ne milosrđe Božje, jer hoće da se spasimo? Tužan je i tužan će zauvijek ostati onaj koji se za svog života mogao meni preporučiti koja sam tako dobra i milostiva sa svakim, a nesretnik nije se preporučivao i tako se osudio zauvijek!

Valjda se bojimo, veli sveli Bono, tražeći pomoć od Marije, da nam ju ne zaniječe? Ne, veli svetac: „Ona pak ne zna ne smilovati se, nevoljne ne potpomoći to nije nikada znala“. Ne zna, niti je ikad znala nevoljnika od sebe odbiti, a da ga nije sažalila ni potpomogla, kad se je njoj preporučio. Ne zna, niti može to učiniti, jer nam ju je Bog odredio, da nam bude Kraljica i Majka od milosrđa: kao Kraljica milosrđa dužna se je brinuti za nas nevoljnike.

Sveti Bernard iz poniznosti govoraše joj: „Kad si dakle, Majko Božja, Kraljica milosrđa, najviše se za me imaš brinuti, jer sam najveći grješnik na svijetu“. Zatim kao Majka milosrđa treba da se brine i od smrti oslobodi svoje bolesne sinove, kojima je Majkom postala po svom milosrđu i dobroti.

Sv. Bazilije zove je: javna bolnica. Javne bolnice prave se za siromašne bolesnike i tko je siromašniji, taj ima veće pravo da se u nju primi; i tako po mišljenju sv. Bazilija Marija sa većim milosrđem i ljubaznošću treba primiti pod svoju zaštitu okorjele grješnike, kada se kaju i k njoj utječu.

Ali, ne dvojimo o Marijinu milosrđu. Jednog dana sv. Birgja razumi, kako Spasitelj govoraše svojoj Majci: „Vraga bi po svom milosrđu oslobodila, samo da se ponizi i zamoli oproštenje“.

Lucifer oholi nikada se ne će poniziti, da oproštenje zamoli; ali da se nevoljan ponizi i klekne pred noge božanske Majke, te ju zamoli, da mu pomogne, Marija bi ga svojim milosrđem izbavila iz Pakla.

Isus nam je htio time pokazati da Marija, kad joj se grješnik utječe, samo gleda na njegove namjere s kojima dolazi i moli za pomoć; ako stupi s dobrim namjerama, naime da će se popraviti. Ona ga ljubazno prima i vida mu rane, koje na sebi nosi.

Nakon svega hrabri nas sv. Bono: „Nevoljni grješnici. ne gubite ufanja, podignite oči k nebu i uzdahnite s čvrstim pouzdanjem k milosrđu ove dobre Majke“. Dakle, od Marije tražimo izgubljenu milost, jer ju je ona našla; k njoj dakle moramo ići daju otkupimo.

Kad Gabriel ode da Mariji navijesti, da će postati božanskom Majkom, među ostalim reče joj: „Ne boj se Marijo, jer si našla milost“. Ali, kad je Marija uvijek bila puna milosti, kako joj je mogao reći, da je našla milost? Odgovara Ugon kardinal, da Marija nije za se našla milost, jer ju je Ona uvijek obilno imala, nego ju je Ona našla za nas, koji smo ju bili izgubili, te isti Ugon veli, da moramo k njoj ići i reći joj: „Gospo Blažena, stvar izgubljena valja se povratiti onom, tko ju je izgubio; ova milost, koju si našla, nije tvoja, jer si ju ti uvijek imala, nego je naša, mi smo ju izgubili našom krivicom i grijehom; treba, dakle, da nam ju povratiš.

Molitva: Evo, velika Majko Božja, pred tvojim nogama tužnog i nevoljnog jednog grješnika, koji je ne jedan put, nego više puta htio izgubiti božansku milost, koju mu je tvoj slatki Sin svojom smrću pribavio. O, Majko milosrđa, k tebi dolazim sa teško izranjenom dušom; ne ljuti se na me, nego mi se smiluj i materinskom ljubavlju pomozi. Pogledaj na pouzdanje, koje u te stavljam i ne zapusti me.

Ne tražim od tebe svjetskih dobara, nego tražim milost Božju i ljubav prema tvom Sinu. Majko moja, moli za me i to neprestano moli. Isusove zasluge i tvoje molitve će me spasiti. Tvoja je dužnost moliti za grješnika, dakle: „Odvjetnice naša (reći ću ti sa sv. Tomom od Villanove), vrši svoju dužnost”.

Vrši svoju dužnost i preporuči mc Bogu i brani me. Nikakva parnica, makar ona bila najpogibeljnija, ne će se izgubiti, samo ako ju li uzmeš braniti. Ti si ufanje grješnika, Ti si sve moje pouzdanje, o Marijo, služiti ću te, ljubiti ću te i uvijek ću se k Tebi utjecati, a Ti nikad ne propusti pružiti mi svoju pomoć, osobito kad budeš vidjela da sam u velikoj pogibelji za izgubiti božansku milost.

O Marijo, o velika Božja Majko, smiluj mi se.

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...