Kardinal Gerhard Müller upozorio je da Katolička crkva riskira raskol i podjelu ako se na predstojećoj konklavi ne izabere „pravovjerni“ papa. Dodao je kako bi izbor heretičkog pape bio „katastrofa“.
Bivši prefekt Kongregacije za nauk vjere, kardinal Müller, istaknuo je da nije sklon korištenju izraza „liberalan“ ili „konzervativan“ u opisu potencijalnih kandidata za papu. Prema njegovu mišljenju, sadašnje podjele u Crkvi nadilaze te pojednostavljene kategorije te su mnogo dublje i složenije. Sam kardinal ubraja se među one koji se smatraju vjernima Tradiciji. The Times ga, zajedno s američkim kardinalom Raymondom Leom Burkeom, svrstava među najkonzervativnije mislioce unutar Katoličke crkve.
U jednoj od svojih izjava Müller je naglasio da novi papa „mora biti pravovjeran – ni liberalan ni konzervativan“. Istaknuo je kako „nije riječ o izboru između konzervativaca i liberala, već između pravovjerja i hereze“.
„Molim se da Duh Sveti prosvijetli kardinale, jer bi heretički papa koji svaki dan mijenja mišljenje prema onome što mediji kažu, bio katastrofa“, izjavio je njemački kardinal.
Kardinal Müller također je poručio da budući papa ne bi smio „tražiti pljesak sekularnog svijeta, koji Crkvu vidi tek kao humanitarnu organizaciju za socijalni rad“.
Iako je pokojnog papu Franju opisao kao „dobrog čovjeka“, istaknuo je brojne razlike u stavovima. Među njima je i Franjina kontroverzna odluka iz 2023. godine da dopusti blagoslov osoba koje žive u sodomitskim zajednicama. Papa je tada izjavio da „ne možemo biti sudci koji samo odbacuju, potiskuju, isključuju“, no taj je potez izazvao snažne reakcije – osobito među biskupima u Africi i Aziji, koji su odbili primjenu takve prakse u svojim zemljama.
Popis tema u kojima se kardinal Müller razilazi s Franjom, prema pisanju The Timesa, uključuje i papin naglasak na imigraciju te zaštitu okoliša.
Müller je primijetio kako je „papa Franjo dobro prihvaćen u medijima“ te postoji rizik da će „kardinali osjećati potrebu nastaviti ono što je Franjo započeo tijekom svog pontifikata“. Unatoč tome, naglasio je da kardinali „imaju dužnost izabrati čovjeka koji će moći ujediniti Crkvu u objavljenoj istini“.
„Nadam se da kardinale ne će toliko oblikovati ono što čitaju u naslovima“, dodao je.
Na pitanje hoće li uoči konklave promicati svoju viziju doktrinarnog katolicizma, njemački kardinal odgovorio je: „Moram to učiniti; dugujem to svojoj savjesti.“
Alternativa, upozorio je, jest Crkva koja riskira raspad ako se ne izabere „pravovjerni“ papa.
„Nijedan katolik nije obvezan slijediti pogrješnu doktrinu“, naglasio je. „Katolicizam nije slijepa poslušnost Papi, ako ona nije u skladu sa svetim pismima, tradicijom i naukom Crkve“, zaključio je kardinal Müller.
Podsjetimo, kardinal Müller 2017. godine izgubio je položaj prefekta Kongregacije za nauk vjere. Prema pisanju Catholic Heralda, to se dogodilo nakon što je kritizirao papinu odluku o dopuštanju pričesti razvedenim i ponovno civilno vjenčanim osobama.