Ordinarij biskupije Regensburg, mons. Rudolf Voderholzer, stao je u obranu angažmana biskupa u javnom životu, naglašavajući kako katolički crkveni pastiri moraju zauzeti jasan stav u ključnim društvenim pitanjima.
U Njemačkoj se posljednjih tjedana rasplamsala javna rasprava oko nominacija za Savezni ustavni sud. Socijaldemokratska stranka (SPD) predložila je sutkinju Frauke Brosius-Gersdorf, poznatu po svojim stavovima u prilog legalizaciji pobačaja. Brosius-Gersdorf smatra da djeca u majčinoj utrobi ne bi trebala uživati punu pravnu zaštitu. Takva nominacija naišla je na oštre kritike konzervativnih krugova, ali i nekolicine katoličkih biskupa, među kojima su i ordinariji Regensburga i Passaua – mons. Rudolf Voderholzer i mons. Stefan Oster. U zajedničkoj izjavi, izrazili su protivljenje imenovanju osobe za koju smatraju da ne poštuje ustavno načelo zaštite života.
Ta reakcija biskupa izazvala je niz negativnih komentara u dijelu javnosti. Dok su jedni kritizirali ton njihovih izjava, drugi su otišli korak dalje, ustvrdivši da biskupi uopće ne bi smjeli komentirati političke odluke poput sudskih nominacija.
S time se mons. Voderholzer izričito ne slaže. Smatra da nije prihvatljivo bez rasprave imenovati osobu koja dovodi u pitanje pravnu zaštitu života od začeća.
„Tko izbjegava takvu raspravu, nije prijatelj demokracije“, upozorio je. Istaknuo je kako su on i biskup Oster željeli ukazati na ozbiljan problem postupne relativizacije ljudskog dostojanstva i zaštite ljudskog života.
„Ljudsko dostojanstvo nije pravni, već filozofski pojam; ono je temelj na kojem počiva slobodni demokratski poredak društva“, naglasio je biskup, pozivajući se na njemačku filozofsku tradiciju.
„Za Immanuela Kanta bilo je samorazumljivo da je ljudska osoba cilj po sebi, koji se ne može podrediti bilo kojem interesu, niti mu se smije žrtvovati. Kršćanska perspektiva dijeli to stajalište i dodatno ga utemeljuje u vjeri da je čovjek stvoren na sliku Božju“, dodao je Voderholzer.
Zbog toga, upozorio je biskup, imenovanje sutkinje koja ljudsko dostojanstvo ne tumači filozofski, već ga svodi na pravni pojam unutar okvira pravnog pozitivizma, predstavlja izrazito opasnu odluku. Time se, kako je rekao, zadire u same temelje funkcioniranja društva.
