Bivši mađarski veleposlanik pri Svetoj Stolici, nadvojvoda Eduard Habsburg-Lothringen, autor je nove knjige o otkrivanju latinske mise. U razgovoru se prisjetio svojega prvog, pomalo zbunjujućeg susreta s tradicionalnim rimskim obredom te objasnio zašto je odlučio pomoći drugima da mu pristupe s razumijevanjem i bez predrasuda.
U intervjuu za katolički portal National Catholic Register govorio je o motivima pisanja knjige Discovering the Latin Mass: A Travel Guide for the Curious („Otkrivanje latinske mise: vodič za znatiželjne“). U njoj opisuje koliko je snažan utjecaj tradicionalna latinska misa imala na njega i njegovu obitelj te zašto smatra da među mladima postaje sve privlačnija. Također iznosi svoje viđenje razloga zbog kojih tradicionalna liturgija izaziva snažne emocije, kako među zagovornicima tako i među protivnicima.
Zašto knjiga o latinskoj misi?
Na pitanje što želi postići ovom knjigom i što ga je potaknulo da je napiše, Habsburg odgovara:
„Napisao sam ovu malu knjigu zato što sam pri svom prvom susretu s tradicionalnom latinskom misom bio potpuno zbunjen, pa čak i pomalo iritiran. Nitko me nije pripremio na razlike koje postoje u gotovo svakom aspektu liturgije, zbog čega je isprva nisam znao cijeniti. Nadam se da će ova knjižica pomoći ljudima da se bolje pripreme za svoje prvo sudjelovanje na latinskoj misi i da oko nje ne podignu zid predrasuda.“
Dodaje da knjiga nije prvenstveno namijenjena onima koji već redovito pohađaju tradicionalnu latinsku misu, nego ljudima koji su za nju čuli, žele je upoznati ili su jednostavno znatiželjni. Namijenjena je i onima koji prema toj liturgiji osjećaju određenu odbojnost te bi željeli preispitati vlastite predrasude.
„Može se ponijeti na prve dvije ili tri mise. U središnjem dijelu objašnjavam pojedine elemente liturgije, a uključio sam i nekoliko ilustracija koje pomažu pratiti tijek obreda. Upravo je zato vrlo praktična za početnike“, ističe.
Nova dubina vjere u obiteljskom životu
Govoreći o utjecaju tradicionalne liturgije na vlastiti život, Habsburg posebno naglašava njezin učinak na njegovu djecu.
„Svi smo od rođenja bili katolici. Redovito smo odlazili na misu, molili, hodočastili i živjeli vjeru. Međutim, kada smo prije pet ili šest godina otkrili latinsku misu, cijela je obitelj krenula novim putem produbljivanja vjere, odnosa s Kristom i razumijevanja liturgije.“
Posebno ističe kako je liturgijski život počeo snažnije prožimati svakodnevicu.
„Primjećujem mnogo veću vjernost svakodnevnoj molitvi, krunici, devetnicama i drugim pobožnostima. To doista mijenja život. Otkrio sam nešto što je našoj obitelji dalo novi početak u vjeri.“
Mladi traže dubinu i svetost
Na pitanje zašto sve više mladih pokazuje zanimanje za tradicionalnu latinsku misu, unatoč ograničenjima koja je posljednjih godina uveo Vatikan, Habsburg odgovara kako taj trend vidi diljem Europe i svijeta, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama, Engleskoj, Francuskoj, Austriji, Njemačkoj i Mađarskoj.
„Mislim da je razlog u tome što je tradicionalna latinska misa potpuna suprotnost današnjem svijetu. Vrlo je pobožna, sabrana i tiha – doista vrlo tiha. Upravo je ta tišina najviše privukla mene i moju obitelj.“
Prema njegovu mišljenju, mladi koji danas žele živjeti katoličku vjeru traže dubinu i čvrste temelje.
„Stranost latinskoga jezika i duboko poštovanje izraženo gestama govore čovjeku da se događa nešto ozbiljno i sveto. Mislim da upravo to mladi traže kada žele graditi svoj život na nečemu trajnom.“
Zašto tradicionalna misa izaziva prijepore?
Habsburg smatra da dio protivljenja tradicionalnoj liturgiji proizlazi iz dugogodišnjih predrasuda koje sežu u pedesete i šezdesete godine prošloga stoljeća.
„Generacije svećenika i biskupa odgajane su u uvjerenju da je riječ o nečemu zastarjelom, što smo napustili kako bismo prihvatili suvremenu liturgiju. Kada danas vide da ljudi ponovno otkrivaju tu baštinu, često reagiraju negativno.“
Kao drugi razlog navodi nastupe pojedinih glasnih internetskih komentatora koji sebe predstavljaju kao glasnogovornike tradicije.
„Ponekad se stvara dojam da su tradicionalisti strogi, osuđujući i neprijateljski raspoloženi. Uvjeren sam da su neka ograničenja uvedena posljednjih godina posljedica upravo takve percepcije. Internet može biti izvrsno mjesto za svjedočenje vjere, ali samo ako se to čini s poštovanjem, ljubavlju i razumijevanjem prema drugim oblicima katoličkog života.“
„Mali ostatak“ koji daje nadu
Na pitanje jesu li vjernici okupljeni oko tradicionalne latinske mise ona „mali ostatak“ o kojoj je govorio kardinal Joseph Ratzinger, Habsburg odgovara da ih je na svjetskoj razini još uvijek relativno malo.
Ipak, smatra da se Ratzingerova vizija ne odnosi samo na vjernike privržene tradicionalnoj liturgiji, nego i na one koji sudjeluju u župama gdje se suvremena liturgija slavi dostojanstveno i pobožno.
„Zajedno čine taj ‘mali ostatak’, a obje skupine brzo rastu. Ako pogledamo broj krštenja, krizmi i ljudi koji se vraćaju Katoličkoj crkvi tijekom posljednjih nekoliko godina, vidimo da se nešto događa. Nešto se mijenja u Crkvi i u cijelom zapadnom svijetu.“
„U budućnost Crkve gledam s nadom da ćemo postati nešto više od vrlo malog ostatka o kojemu je nekoć govorio Benedikt XVI.“, zaključuje Habsburg.