Četvrtak, 22. veljače 2024.

Crkva i masonerija. Zašto Vatikan želi dijalog s masonerijom?

Kakav je suvremeni odnos Katoličke crkve prema masoneriji? Nikako nisu neprijateljski raspoloženi; baš suprotno. Paweł Chmielewski govorio je o detaljima događaja koji su se odvijali tijekom pontifikata pape Franje u TV emisiji PCh24 „Na Straży“.

Paweł Chmielewski krenuo je od naizgled iznenađujućeg sastanka koji se održao 27. rujna 2022. u gradu Terni u blizini Rima. Tada je proslavom otvoren novi ulaz u sjedište Velikog Orijenta Italije. Na svečanosti je sudjelovao mjesni ordinarij, biskup Francesco Soddu. Chmielewski je rekao da je to zapravo samo jedan od mnogih katoličko-masonskih sastanaka koji su održani posljednjih godina.

Katolička crkva u 18. stoljeću nedvosmisleno je osudila masoneriju. Masonske zlokobne ciljeve prema Crkvi posebno je precizno opisao papa Leon XIII. u enciklici Humanum genus. Zakonik kanonskog prava iz 1917. predviđao je ekskomunikaciju za pripadnost masoneriji. Nažalost, taj se jasan stav počeo mijenjati nakon Drugoga vatikanskog sabora. Papa Pavao VI., rekao je urednik Chmielewski, u enciklici Ecclesiam suam iz 1964. najavio je ulazak na put dijaloga, a taj se dijalog proširio i na slobodno zidarstvo. Na temelju tog dijaloga biskupi iz Njemačke izdali su 1980. godine dokument u kojem su, s jedne strane pisali o nespojivosti masonerije s katoličanstvom, ali s druge strane poticali suradnju na više razina.

Za vrijeme pontifikata Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. taj se dijalog s masonerijom nije razvio. To se promijenilo pod pontifikatom pape Franje.

Kako je naglasio ur. Chmielewski, 2016. usvojena je tzv. Ravasijeva doktrina. Riječ je o viziji koju je iznio kardinal Gianfranco Ravasi, predsjednik Papinskog vijeća za kulturu 2007. Ove godiner Ravasi je objavio članak pod naslovom Draga braćo masoni, u kojoj je poticao katoličko-masonsku suradnju. Kardinal se uvelike oslanjao na dokument njemačkih biskupa iz 1980. godine. Također je istaknuo tri konkretna područja suradnje: pitanje slobode savjesti, jednakosti prava, teističke vjere u Boga. Kako je rekao urednik Paweł Chmielewski, vidi se da je ta doktrina vrlo bliska papi Franji. Primjerice u svojoj enciklici Fratelli tutti iz 2021., koju uostalom mnogi tumače kao masonsku, u središtu su upravo ova pitanja: sloboda ljudske savjesti, jednakost prava i vjera u Boga, ne nužno kršćanska. Doista, enciklika je napisana u ključu međureligijskog dijaloga.

Prema riječima voditelja programa Na Straży te se sličnosti, naravno, mogu objasniti na razne načine. Chmielewski je pak podsjetio na činjenica da su 1970-ih masonski krugovi vrlo intenzivno djelovali u Vatikanu, pa i na području bankarstva; dobro je poznata povijest uključenosti Propaganda Due u rad Vatikanske banke i Banco Ambrosiano. Podsjetio je i da su pouzdana izvješća svećenika poput, primjerice, vlč. Charlesa T. Murra, pokazala da su neki visoki hijerarsi pripadali masonstvu 1960-ih i 1970-ih; ovdje se obično spominje nadbiskup Annibale Buginini i kard. Sebastiano Baggia.

Prema uredniku Pawełu Chmielewskom, treba se nadati da će se nasljednik pape Franje vratiti nedvosmisleno antimasonskoj liniji prethodnih papa, ne nastavljajući liniju dijaloga koju je odredio Pavao VI., a nastavio sadašnji Sveti Otac.

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...