Srijeda, 17. travnja 2024.

Društvo bez vrijednosti dolazi u krizu smisla što rezultira samomržnjom i samoukidanjem

Društvo posljednjih desetljeća Zapadnoga Rimskog Carstva sv. Augustin opisao je kao sebično društvo koje je bilo zaokupljeno jedino vlastitim zadovoljstvima i življenjem za sadašnji trenutak.

Jasno je da takvo društvo, koje ne osjeća veze s prošlošću i tradicijom, a u sadašnjosti se ne vodi bilo kakvim vrijednosnim orijentirima, nema nimalo snažne temelje. Bez vrijednosti i onoga što neki nazivaju „velikom pričom“ niti jedno društvo ne može uspostaviti red i smisao.

Dekadencija na današnjem Zapadu savršeno je usporediva s onom u vremenu propasti Rimskog Carstva. Tadašnje rimsko društvo izgubilo je kohezijsko tkivo kao što ga gubi i današnje zapadno društvo koje se s neviđenom mržnjom obračunava s vlastitom kršćanskom kulturom i tradicijom.

Kao što su tada barbari napadali granice Carstva (što se pokušavalo spriječiti gradnjom limesa kao što se danas podižu ograde i žice),  a s vremenom postojali i načelnici pojedinih provincija, tako i se i današnji Zapad suočava s migracijama koje potpuno mijenjaju lice i identitet mnogih europskih država i naroda.

Velika većina čelnika zapadnih zemalja nema kapacitete niti vrline za upravljanje vlastitim državama. U pravilu se radi o politikantima koji vjerno sublimiraju ukupna moralno-psihološka stanja europskih naroda. Europa kao da je odustala od sebe, ne samo u vrijednosnom smislu, nego i u čisto biološkom. Imati djecu danas je postalo nazadno, a oni koji prkose takvu mentalitetu postaju čudaci i luđaci. Progresivno je slaviti kulturu smrti i samoukidanje.

Potrebni su nam značajevi

Situacija jest teška, no baš nikada ne treba odustati od borbe za vrijednosti. Kao katolici pozvani smo na molitvu i post kao duhovna sredstva borbe, ali i na društveno djelovanje. Ono može biti kroz politiku, ali ne i nužno. Promicati katoličke vrijednosti moguće je i kroz medije, kulturu, svakodnevni život i posao.

Takvo djelovanje – čiji plodovi ne dolaze preko noći – treba izroditi i moralne političare koji se ne će libiti u politici zastupati kršćanske vrijednosti i vrijednosti života i zdravog patriotizma.

„Oj bijedna Hrvatska, kroz milijune svojih usta ponavljaj vječnu molitvu: ‘Daj nam, o Bože, pošteni kruh, oprosti nam grijehe naše, kako mi praštamo dužnicima našim; ne uvedi nas u napast, već izbavi nas od svega zla — i daj nam značajeva, daj nam značajeva!’“, zavapio je hrvatski književnik Ksaver Šandor Gjalski u romanu „U noći“, objavljenom 1887. godine, u vremenu „Khuena bana i mađarske tame“. Pod značajevima Gjalski je prije svega podrazumijevao karakterne i nepotkupljive političare koji će u svom djelovanju kao kriterij imati interese hrvatskog naroda.

Hrvatskoj su potrebni značajevi u politici, društvu, medijima, ekonomiji i drugim područjima. Potrebni su nam pošteni i nepotkupljivi pojedinci koji će se vodi kršćanskom idejom općega dobra. Ovome smjeru ne postoji alternativa. Društvo koje ne živi prema moralnim vrijednostima u konačnici dolazi u krizu smisla što rezultira politikom samomržnje i samoukidanja. Kad se izgubi zdrav razum propast više ništa više ne može zaustaviti.

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...