Srijeda, 17. travnja 2024.

Management straha: Od koronaša do klimatskih fundamentalista

Većina ljudi vjerojatno je već zaboravila psihozu u kojoj smo kao društvo živjeli do pred godinu i pol dana.

Nakon napada Rusije na Ukrajinu korona agenda nestala je preko noći. U međuvremenu korona udarnici preorijentirali su se na plašenje ljudi drugom agendom, a to su klimatske promjene. Svakodnevno ljude se plaši olujama i nevremenima. Kao što su u vrijeme korone svakodnevno otkrivani novi „sojevi“ i najavljivali se novi „valovi“ tako se sada minuciozno prati svaka mogućnost oluje i nevremena kojima se daju vrlo živopisna imena s ciljem zastrašivanja. Ranije su bili na udaru antimaskeri i antivakseri, a danas „osporavatelji klimatskih promjena“.

Agendu podupiru političari i „znanstvenici“, ali im kao i u vrijeme korone sekundiraju plaćenička medijska piskarala. Niti ranije niti danas ne misli se na posljedice sijanja straha. U psihološkom ozračju straha lakše je manipulirati ljudima i njihovim postupcima. Bihevioralna psihologija odavno se koristi za manipuliranje.

Dio psihologa upozoravao je na to da bi nakon pandemije virusa moglo doći do pandemije depresije. I bili su u pravu. Deutsche Welle 29. lipnja 2021. donio je članak o tome  da je potreba za psihoterapijom 2020. godine u Njemačkoj eklatantno porasla, za više od 40 posto nego obično. I u Hrvatskoj, gdje su mjere bile manjeg intenziteta nego u Njemačkoj, u lipnju 2021. istraživanje Filozofskog fakulteta pokazalo da je 40 posto građana Hrvatske psihički iscrpljeno zbog pandemije.

Pogoršan socio-emocionalni razvoj djece

Upozorenja psihologa slabo su se uzimala u obzir.  Management straha odrađivao je svoj zadatak. Agenda nije smjela stati. Svijet je u iduće dvije godine bio podvrgnut sociološkom eksperimentu koji je očito trebao poslužiti kao ispitivanje do koje su granice uplašeni ljudi spremni odricati se svojih temeljnih ljudskih prava i sloboda.

Nedavna studija Instituta za fiskalne studije (IFS) i Instituta za obrazovanje UCL-a na 6095 roditelja s djecom u dobi od četiri do 16 godina, koja je proučavala utjecaj na tržišta rada tijekom ere korona-virusa, donijela je niz zabrinjavajućih nalaza o iskustvu obitelji. Oko 47 posto izjavilo je da se „socio-emocionalni razvoj” njihove djece pogoršao tijekom pandemije, a samo 16 posto da se poboljšao.

Glavni uzrok ovih promjena, navodi se u izvješću, bila je šteta nanesena tržištu rada restrikcijama karantene, uz napomenu da su najočiglednije promjene u emocionalnim vještinama djece bile kod onih čiji su roditelji doživjeli „tranziciju na tržištu rada” ili izgubili posao. Ona djeca čiji su roditelji bili ekonomski stabilni bila su najmanje pogođena.

Sažimajući nalaze, izvješće navodi: „Pandemija COVID-19 poremetila je mnoge aspekte života djece, s utjecajem na njihov društveni i emocionalni razvoj, kao i na njihova obrazovna postignuća… iskustva roditelja na tržištu rada tijekom pandemije mogla su utjecati i na obiteljske resurse te kvalitetu i količinu vremena koje roditelji i djeca provode zajedno”.

Na sociološkom planu korona je upotrijebljena kao eksperiment nadzora i pokoravanja ljudi. Na žalost, pokazalo se da je većinu ljudi moguće preko noći natjerati u krdo. Ipak, pokazalo se i to da ima sasvim dovoljno ljudi koji nisu spremni, niti u situaciji zastrašivanja, tek tako svoju slobodu zamijeniti lažnom sigurnošću. Toga trebaju biti svjesni i klimatski fundamentalisti sa svojim neomaltuzijanskim teorijama.

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...