Ponedjeljak, 15. srpnja 2024.

Marksistička feministica dobitnica je ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomiju

Claudia Goldin, umirovljena profesorica s Harvadskog sveučilištva, dobitnica je ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomiju – zbog istraživanja koja su prema shvaćanju članova Švedske kraljevske akademije “poboljšali razumijevanje ishoda na tržištu ženskog rada“. Ipak, teorijski temelj Goldinova rada je marksistički feminizam, a ne ekonomija.

Znanstvenica je nagrađena za istraživanja koja čak nemaju koherentan temelj u ekonomskoj teoriji, ali za članove Švedske kraljevske akademije dovoljno je da autorica piše o “jakoj podzastupljenosti žena na globalnom tržištu rada“ i kako slabiji spol “zarađuju manje od muškaraca“.

Švedska kraljevska akademija je kao razlog dodjele Nobelove nagrade za ekonomiju Claudiji Goldin navela sljedeće: „Pretražila je arhive i analizirala više od dvjesto godina ekonomskih podataka iz SAD-a, što joj je omogućilo da pokaže kako i zašto su se spolne razlike u zaradi i zapošljavanju mijenjale tijekom vremena. Goldin je pokazao da sudjelovanje žena na tržištu rada nije imalo uzlazni trend tijekom cijelog ovog razdoblja, već umjesto toga tvori krivulju u obliku slova U“.

Prema samoj Goldin, značajan porast žena na tržištu rada dogodio se početkom 70-ih. U članku pod naslovom „The Power of the Pill” (hrv. „Moć pilule“), koji je objavila u uglednom „Journal of Political Economy“, Goldin i njezin koautor Lawrence Katz u zaključku iznose tezu da se porast broj žena na tržištu rada dogodio zbog dostupnosti kontracepcijske pilule.

U svojoj potrazi za razlozima porasta broja žena na tržištu rada, Goldin ne spominje jedan veliki faktor koji je utjecao na tržište rada u Sjedinjenim Američkim Državama 70-ih, a to je interakcija između visoke inflacije i vrlo složenog zakona o porezu na dohodak.

Ne morate biti ekonomist da shvatite koliko su inflacija i visoki porezi motivirali žene. Kombinacija poreza i inflacije također objašnjava zašto su mlade žene odlučile u većem postotku pristupiti tržištu rada nego žene prethodnih generacija. Mladi parovi jednostavno su morali uštedjeti više novca prije nego što su mogli kupiti dva temelja američkog obiteljskog života: novi automobil i dom.

Mnoge ekonomske stručnjake čudi što Goldin nije uzelo u obzir stanje ekonomije u SAD-u 70-ih, ali razlog za to možemo naći u teoriji kojom pokušava objasniti svoju statističku analizu. Teza o moći kontracepcijskih pilula temelji se na razrađenoj ekonometriji – razrađenoj studiji statističkih korelacija.

U određenim ekonomskim teorijama koje se oslanjaju na velike količine statističkih analiza može se tvrditi sljedeće: ako varijabla X korelira s varijablom Y iza određene točke i ako nijedna druga varijabla ne pokazuje istu razinu korelacije s Y, tada X uzrokuje Y.

U tom slučaju govorimo o valjanoj pretpostavki koja se može proširiti na daleko manje sofisticirana statistička ispitivanja od onog za koje je Claudia Goldin nagrađena. Točka u kojoj nailazi na probleme jest ona u kojoj pokušava racionalizirati korelacije koje je pronašla. Želi korelacije jednostavno predstaviti kao uzročnosti.

Umjesto pojašnjenja teorije, ono što Goldin nudi je ad hoc pristup koji sugerira da su žene bile prisiljene udati se i odgajati djecu kao domaćice jer nisu mogle spriječiti trudnoću. Ukratko, žene su bile zarobljene u brakovima protiv svoje volje.

Ova implicitna premisa podudara se s feminističkom teorijom utemeljenom na marksizmu, prema kojoj su brakovi poput kapitalizma. Muškarac je kapitalist, žena je radnica, a spolnost je kapital. Muškarci i žene bore se za kontrolu nad njim. Iz toga proizlazi da žene postaju slobodne tek u trenutku kada mogu kontrolirati vlastitu reprodukciju.

Nema niti jedne znanstveno utemeljene studije koja dokazuje marksističko-feminističko viđenje ekonomije. Ipak, teorija Claudije Goldin o kontracepcijskim pilulama i odlukama žena za uključivanje na tržište rada prošla je navodno detaljnu provjeru prije dodjele Nobelove nagrade za ekonomiju.

Goldin je ignorirala porast poreza i to iz vrlo jednostavnog razloga: ako porezi objašnjavaju porast učešća žena u radnoj snazi, to znači da žene ne vide posao kao sredstvo za oslobođenje. Naprotiv, oslobođene su u svojim tradicionalnim brakovima. To bi pak dovelo do zaključka prema kojem kontracepcijska pilula ima statističku korelaciju s povećanjem žena na tržištu rada, ali nema analitičku korelaciju. Samo zato što zima prethodi ljetu ne znači da zima uzrokuje ljeto.

Činjenica da Claudia Goldin nije razvila održivu ekonomsku teoriju može se pouzdano pripisati njezinom očito implicitnom oslanjanju na marksističko feminističku teoriju. Dodijelivši joj Nobelovu nagradu za ekonomiju, Švedska kraljevska akademija je nagradila teoriju puna mana, ali time nije nagradila napredak u ekonomskoj znanosti.

Cijeli članak možete pročitati ovdje.

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...