Subota, 24. veljače 2024.

Novi politički vjetrovi u Europskoj uniji, ali i u Hrvatskoj

Nakon pobjede Geerta Wildersa u Nizozemskoj, francuska političarka Marine Le Pen pozvala je na „Uniju europskih naroda“ umjesto tehnokratske EU koja se oslanja na kažnjavanje svojih članica.

Mađarski premijer Viktor Orban govorio je o „vjetru promjene“. I pritom nema nikakve  dvojbe da je taj vjetar krenuo puhati.

Strah u Bruxellesu

Političke snage koje se protive dominantnim politikama Bruxellesa, jačaju u gotovo svim državama Europske unije. Nakon europarlamentarnih izbora iduće godine moglo bi doći do temeljite promjene europskoga političkog krajobraza. To je ono od čega strahuju u bruxelleskom establishmentu.

U Mađarskoj neprijeporna je vlast Viktora Orbana. Iako PiS u Poljskoj nakon nedavno održanih izbora nema mogućnost sastaviti vladu, ta stranka je i dalje najsnažnija politička opcija u zemlji.

Slobodarska stranka u Austriji, da su sada izbori, prema anketama bi možebitno osvojila najveći broj mandata.

Alternativa za Njemačku druga je po snazi politička opcija u Njemačkoj.

Desnica je na vlasti u Italiji, Švedskoj i Finskoj.

Pitanje je vremena kad će desni Vox u Španjolskoj biti u prilici za ulazak u vlast.

U Slovačkoj se na vlast vratio Robert koji je, doduše, ljevičar, ali zastupa euroskeptične politike.

Marine Le Pen predstavlja najsnažniju oporbu Emmanuelu Macronu.

I u Hrvatskoj

Ono što je zajedničkom svim ovim strankama je tvrd stav prema migracijama koje predstavljaju prvorazredni izazov europske budućnosti, sigurnosti i identiteta.

Osim odnosa prema migracijama važno je pitanje i ono što skupno možemo nazvati genderističkom ideologijom. Promicanje suludih teza kao što je ona da spol i rod nisu isti postalo je „novo normalno“ u političkom i medijskom manstreamu.

Prema doktrini kuhanja žabe sve luđe ideje dobivaju javnu potporu, pa i od tzv. demokršćanskih stranaka.

Hrvatska kao i svaka europska zemlja ima svoje specifičnosti i svoje posebne interese. Ne postoje dvije zemlje sa sukladnim interesima. No svim je konzervativnim snagama u Europi zajednički interes očuvanje identiteta njihovih zemalja i obnova kršćanskih vrijednosti.

Kao što globalisti djeluju na globalnoj razini tako i konzervativne opcije jedino međusobnom suradnjom mogu realizirati svoj cilj, a taj je da dođe do konzervativnog preokreta u Europi čija budućnost sve više dolazi u pitanje.

Ako je Hrvatska po mnogočemu specifična, i u Hrvatskoj je pitanje kad će desno-konzervativne opcije postati dio vlasti. No prije toga trebaju se okaniti političkog autizma i početi baviti krucijalnim temama.

Demografsko i migracijsko pitanje trenutno je ključno pitanje hrvatske budućnosti o kojemu treba svakodnevno vikati u svim mogućim prilikama. Ako se sadašnji trendovi ne zaustave već za koju godinu bit će prekasno.

Potrebno je okupljanje oko ideje suverene države, ideje očuvanja kulturnog identiteta i ideje stvaranja jake gospodarske platforme. Opcija koja će najbolje objediniti sve ove teme bit će dio vlasti u Republici Hrvatskoj.

Prije ili kasnije.

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...