Četvrtak, 22. veljače 2024.

Demografski slom na istoku Hrvatske. Može li se Slavonija opet zainatiti?

Siječanjski broj Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije drugačiji je od prijašnjih, jer čitateljima donosi temu o kojoj svi pričaju: demografija. Negativno kretanje broja stanovnika na zadnjim popisima stanovništva zabrinjava mnoge, a napose stanovnike istočne Slavonije.

Urednik Vjesnika, dr. Boris Vulić, vrlo upečatljivim riječima objašnjava problem praznih crkvi i kolijevki. U uvodu piše da su demografske promjene posebno vidljive zbog trenda koji vlada svijetom: „Ekstremne demografske promjene nagore nisu stoga prvotno znak relativizma, materijalizma, hedonizma i konzumerizma, nego nevjere – neozbiljne, mlake i zapravo mrtve vjere u narodu. Poluprazne i prazne crkve po svijetu najava su još praznijih, ako ne i potpuno praznih kolijevki“.

Statističke podatke o nestanku hrvatske nacije u siječanjskom broju Vjesnika iznio je dr. Stanislav Šota, prof. pastoralne teologije na KBF-u u Đakovu, u članku pod naslovom „Propadamo brže i gore od očekivanja i najvećih pesimista – demografski slom Đakovačko-osječke nadbiskupije”. Prof. Šota navodi da je „prema popisu stanovništva iz 2011. godine u nadbiskupiji bilo 467 190 vjernika katolika, a prema popisu 2021. godine ima 388 305 vjernika katolika”.

Zbog iseljavanja i male stope fertiliteta na području istočne Slavonije, Đakovačko-osječka nadbiskupija u zadnjih deset godina izgubila je 78 885 vjernika, čak 16,88% vjernika. Iseljavanje stanovništva pogodilo je i grad Đakovo, sjedište nadbiskupije. Prema popisu stanovništva u gradu je 2011. bilo 26 806 stanovnika, a 2021. čak 4 470 manje – točnije 22 336 stanovnika.

Urednik Vjesnika, dr. Boris Vulić, u razgovoru za lokalni mrežni portal Radio Đakovo naveo je korelaciju između sekularizacije, nedostatka vjere u društvu, i stope fertiliteta. Prema njemu, „niske stope plodnosti znače veću pojavu raskida s religijom, vjerom, i to je uočljivo kako u Europi tako i u Rusiji, u zadnje vrijeme u Americi, ali i u islamskom svijetu, da spomenemo samo Alžir, Maroko i Iran“.

Stoga je potrebno da lokalna Crkva i državne institucije zajedno rade na povratku brojnih iseljenika iz istočne Slavonije i stvore uvjete za rast stope fertiliteta.

Hrvatska bi u pothvatu demografske obnove nacije, napose područja istočne Slavonije, trebala preuzeti mađarski model. Njihova vlada izdvaja 5% BDP-a za mjere kojima se podupiru obitelji. Odluka mađarske vlada dovela je do 50% više sklopljenih brakova, 41% manje pobačaja i bez tih mjera bilo bi 120 000 djece manje.

Bilo bi strašno da za pola stoljeća nema nikoga da izgovori slavnu šokačku rečenicu: „Oj, Đakovo, Šokadijo stara, tebe diči tvoja katedrala!“.

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...