Četvrtak, 13. lipnja 2024.

Izumiranje stanovništva predstavlja stratešku ugrozu hrvatske budućnosti

Razumnim ljudima odavno je jasno da demografija predstavlja ključno strateško pitanje hrvatske budućnosti. Uzaludno je graditi ceste, mostove i ostalu infrastrukturu tamo gdje nema ljudi. Demografske se politike, kao što upozoravaju demografi, moraju postaviti kao temelj svih razvojnih politika.

Ekonomska klima

Ne može se reći da država ništa nije učinila na demografskom planu. Usvojene su određene mjere demografske politike. Od iduće godine značajno veći broj obitelji imat će dječji doplatak. No to nije dovoljno. Dječji doplatak morao bi postati osobno pravo svakog djeteta kako bi se poslala poruka da je demografsko pitanje prepoznato kao ono od strateške važnosti. Potrebno je stvarati ekonomsku (niži porezi), ali i općedruštvenu klimu koja će s jedne strane ljude poticati da imaju više djece, a s druge ih strane zadržavati u Hrvatskoj.

U susjednoj Mađarskoj ženama mlađim od 40 godina nakon trećeg djeteta otpisuje se zajam od 36,000 eura. Žene sa četvero i više djece ne plaćaju porez na dohodak do kraja života. Osim toga, brojne obitelji imaju subvencije prilikom kupnje automobila sa sedam sjedala. Mađarska ukupno troši oko pet posto BDP-a na obitelji. Rezultati? U posljednjih deset godina u Mađarskoj se broj brakova udvostručio, a broj pobačaja pao je za 41 posto.

Brojne obitelji moraju se i u Hrvatskoj prepoznati kao izvor ljudskog kapitala. Te obitelji više troše na stambeno zbrinjavanje, kupnju hrane i ostalih potrepština, obrazovanje itd. što znači i veće porezne prihode.

Ovdje govorimo o materijalnom aspektu. Da je on važan pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja za Zagreb. Nakon što je zagrebačka vlast ukinula mjeru roditelja odgojitelja, u Zagrebu se bilježi nagli pad rođenja trećerođene i sve sljedeće živorođene djece, i to čak za petinu. Manjak materijalne sigurnosti zasigurno utječe na odluku o tome hoće li se imati više djece.

Vrijednosni sustav

Problemi ipak nisu samo materijalne prirode. Mnoge bogate europske zemlje imaju velike demografske probleme. Uzrok je problema i u vrijednosnom sustavu koji vlada u zapadnom svijetu. Zapad je posljednjih desetljeća ogrezao u teškoj dekadenciji koja se ponajbolje oslikava u promicanju, a sve više i nametanju protuživotnih ideologija i politika kao što se genderizam i zeleni fundamentalizam. Ove su direktno uperene protiv djece, braka i obitelji. Ključno je vraćanje svijesti o važnosti žrtve. Djeca jesu žrtva, no u konačnici iskustvo pokazuje da nije težak život u obitelji – težak je život bez obitelji.

Gdje nema života, odnosno nove djece – tamo dugoročno nastupa smrt. Nekoć bogata Slavonija, gdje se desetljećima provodila politika „bijele kuge“ (abortusi kako se ne bi dijelilo imanje) za to je ponajbolji primjer. Gdje su danas mnogi bivši gazde i njihova imanja? Trava i šaš prekrili su njihova nekoć bogata imanja.

Umjesto da nastavi s u Europi sveprisutnom politikom zamjene stanovništva, Hrvatska treba poticati ljude da imaju više djece i da ostanu u Hrvatskoj. Osim toga, potrebno je mijenjati odnos prema dijaspori i iseljeništvu. Hrvatska dijaspora i iseljeništvo mogu predstavljati demografski bazen za demografsku obnovu. Potrebno je iz temelja mijenjati odnosa prema drugoj grani hrvatskoga narodnog bića. Ponuditi im državljanstvo, pozvati ih da investiraju u Hrvatsku (za to, ali i za mnoge druge projekte potrebni su niži porezi) i da se vrate u domovinu svojih predaka.

U konačnici, nema ništa bez ljubavi prema svoj zemlji i prema svojim bližnjima. U vremenu postmoderne dekonstrukcije i destrukcije, domoljublje je smješteno u kategoriju nazadnih vrijednosti. Programira se i potiče nomadizam i iskorijenjenost. Kad čovjek voli svoju zemlju ne će ju tek tako napustiti.

Na početku 2024. godine crna demografska slika nameće se kao ključna ugroza hrvatske budućnosti, sigurnosti i identiteta. Potrebno je iz korijena mijenjati politike i vrijednosti hrvatskog društva.

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...