Petak, 21. lipnja 2024.

Hrvatska: Nastavak demografskog pada

U Hrvatskoj se nastavlja demografski krah. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je 2023. rođeno najmanje djece od kad postoje statistička mjerenja. Prošle je godine živorođeno 32 047 djece što je 2000 manje nego 2022. Usporedbe radi, 2000. rođeno je 43 746 djece. Istodobno, smanjen je broj umrlih pa je prirodni pad stanovnika pao s 23 096 na 19 272. Pozitivno je što je prošle godine sklopljen veći broj brakova nego godinu ranije.

Depopulacija

Nikada nije dovoljno ponavljati da je demografija strateško pitanje hrvatske budućnosti. Ono se neposredno održava na ekonomiju, na zdravstveni i mirovinski sustav, ali i na nacionalnu sigurnost. Bez ljudi dugoročno je nemoguće kontrolirati bilo koji teritorij.

Hrvatska je od 1991. godine u procesu prirodne depopulacije, a ona posebno zahvaća određena područja kao što su otoci, Slavonija i Lika. Lika danas ima oko 36 000 stanovnika (što je manje od broja stanovnika Bjelovara), a početkom 20. stoljeća imala je gotovo 200 000. U odnosu na 1990. broju stanovnika opao je za više od 50 posto. Mnogi dijelovi Hrvatske doslovce izumiru.

Prirodni pad broja stanovnika muči cijelu Europu. I nije pritom riječ samo u procesu „demografske tranzicije“, nego i o protuživotnom mentalitetu inauguriranom nakon neomarksističke šezdesetosmaške revolucije. Koliko se samo nerođene djece svake godine ubije putem abortusa. Jedna Kina u ogromnim je demografskim poteškoćama upravo zbog protuživotne politike jednog djeteta i zbog masovnih abortusa.

Hrvatsku demografski na rastače smo prirodni pad broja stanovnika, nego i snažni procesi iseljavanja. Od ulaska u Europsku uniju Hrvatsku je napustilo pola milijuna ljudi. Često se govori o velikim koristima od EU-a, o silnom novcu koji se slijevaju iz fondova.

Možda Hrvatska u deset godina i jest dvije milijarde eura u suvišku u odnosu na uplaćenu članarinu. No tko govori o gubitku ljudskog kapitala? Prema nekim izračunima Hrvatska je EU dala 16 milijarda eura u ljudstvu. Tko može nadoknaditi takav gubitak? Kakvi fondovi?

Kultura smrti

U isto vrijeme kad je Hrvatsku napustilo pola milijuna ljudi, govori da se toliko radnika nedostaje na tržištu rada. I da ih treba uvesti. Već prošle godine u Hrvatskoj je bilo gotovo 200 000 stranih radnika, a procjene govore da će ih do 2030. biti pola milijuna.

Istraživanja pokazuju da Hrvatska postaje jedna od zemalja EU-a s najvećim udjelom stanovnika rođenih u inozemstvu. Hrvati odlaze, stranci dolaze, ali je diskriminatorno reći da je riječ o zamjeni stanovništva. Moramo valjda biti slijepi pored zdravih očiju.

Europa je proteklih desetljeća, uslijed blagostanja i komocije, zahvaćena procesima propadanja i truljenja. Postkršćanski neopoganizam zahvatio je sve pore društva. Nakon što se odrekla kršćanskih korijena, Europa afirmira i promiče mnoge protuljudske i protuživotne ideologije, od genderizma i zelenog fundamentalizma do posthumanističke utopije.

Zajednički nazivnik im je kultura smrti. Bez obračuna s ovom protukulturom Europa i Hrvatska ostaju na brodu koji nepovratno tone u propast.

Demografska politika u Hrvatskoj mora postati temelj svih razvojnih politika. Ovo je pitanje svih pitanja. Pitanje hrvatske sigurnosti, budućnosti i identiteta. Snažnije financijsko stimuliranje brojnijih obitelji (koje su izvor ljudskoga kapitala i sutra temelj gospodarskog razvoja) nameće se kao nužnost, ali se općenito mora mijenjati odnos prema životu. Bolesno društvo prezire život i kopa vlastiti grob.

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...