Visoki predstavnik Christian Schmidt krajem je prošloga mjeseca nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona usmjerene na sprječavanje jezika mržnje i zloporabe javnih resursa u izbornoj kampanji, a ostavio je stranačkim čelnicima rok do sredine rujna za eventualni dogovor o mehanizmima koji bi osigurali deblokadu uspostave vlasti nakon izbora zakazanih za 2. listopada.

Najvažniji dio tog dogovora trebao bi biti način delegiranja zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH odnosno provedba presude Ustavnog suda BiH u slučaju „Ljubić“ na čemu inzistiraju hrvatske stranke.

Kako se približava istek roka bošnjački su lideri sve nervozniji, a pritisci na Shcmidta sve veći. Bošnjaci jednostavno ne žele Hrvatima dati prava koja ima po Ustavu BiH pripadaju, nego žele s vremenom ukinuti koncept konstitutivnosti i Hrvate pretvoriti u nacionalnu manjinu. Pritom se taj unitarističko-nacionalistički velikobošnjački plan provodi pod krinkom tzv. građanske opcije.

Iako Hrvati nemaju preveliki broj saveznika u inozemstvu koji bi dali potporu njezinim interesima u BiH, ipak se nađe i onih koji razumiju kako stvari stoje. Tako je izraelsko veleposlanstvo podržalo zahtjeve većine hrvatskih stranaka za izmjenama izbornog zakona zbog čega je ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković uputila prosvjednu notu.

U Sarajevu je najprije nastala konsternacija, a nakon toga bijes. Zanimljivo, u čitavu se priču uplela i iranska diplomacija koja je kritizirala izraelski potez.

Izraelski političari s obzirom na svoje geopolitičko i sigurnosno okruženje očito najbolje razumiju i hrvatsku poziciju. Država Izrael je ozbiljna država s jakim inozemnim saveznicima pa je možda baš to put kojim treba krenuti lobirati.