Petak, 19. travnja 2024.

Povratak iseljenih Hrvata: Hoće li nova Vlada prepoznati potencijal dijaspore?

Od ulaska u Europsku uniju Republika Hrvatska svjedoči novome velikom egzodusu stanovnika. Od popisa stanovništva 2011. Hrvatska je prema realnim podatcima izgubila gotovo pola milijuna ljudi. Kad se govori o nužnosti uvoza strane radne snage, čiji bi broj prema izračunima nekih agencija do 2030. mogao doseći 500 000, rijetko se primjećuje da je toliko Hrvata iselilo u posljednja tri izborna ciklusa kad su Hrvatskom vladali SDP i HDZ.

Iseljenički valovi

No ovo je samo jedan od iseljeničkih valova. Mnogo Hrvata iselilo je krajem 19. stoljeća, nakon uspostave komunističke Jugoslavije 1945., tijekom njezina postojanja, ali i zbog agresije i rata devedesetih. Prema procjenama koje je nedavno objavio Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske u SAD-u živi oko 1 200 000 Hrvata, u Njemačkoj oko 500 000, a Australiji, Argentini i Kanadi po 250 000 Hrvata. U Čileu je oko 200 000 Hrvata, Novom Zelandu 100 000 itd.

Podatci su, kako navodi Hina, objavljeni na temelju procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, te popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci, a na temelju procjena hrvatskih zajednica u nekim od tih država. Stvarni broj hrvatskih potomaka vjerojatno je i veći i nadilazi današnji broj Hrvata u Republici Hrvatskoj i BiH.

Zašto hrvatski strateški cilj nije povrat ovih ljudi u Hrvatsku? Na žalost, lakše je Nepalcu ili Filipincu doći raditi u Hrvatsku, nego južnoameričkom Hrvatu dobiti državljanstvo. „Susretljiva“ hrvatska birokracija već u startu mnogima izbija volju za povratkom.

Dekra Arbeit Hrvatska, dio njemačke korporacije Dekra SE koja se bavi posredovanjem u zapošljavanju i posluje u više od 60 zemalja, na Katoličkom sveučilištu u Zagrebu prošle je godine predstavila inicijativu „Vrati se, Hrvatska te zove!“.

Postoji volja za povratkom

Predsjednik Uprave Dekra Arbeita Hrvatska Daniele Divjanović ovako je prokomentirao predloženu inicijativu: „Kad su došli rezultati zadnjeg popisa stanovništva, svi smo se pogledali u ogledalo i vidjeli kakva je situacija, a ona nije dobra. Došli smo na 3,7 milijuna stanovnika u Hrvatskoj i 3,5 milijuna Hrvata izvan države, a mi se okrećemo Nepalu, Filipinima i ne znam gdje sve ne. Sve to dok imamo bazen od 3,5 milijuna Hrvata od Južne Amerike pa do nedavnih koji su otišli u Irsku, Njemačku i ostale zemlje. Upravo zbog toga je nastao ovaj projekt“.

Dekra Arbeit provela je anketu među potomcima Hrvata koji danas žive u Argentini, Boliviji, Brazilu, Čileu, Ekvadoru, Kolumbiji, Meksiku, Panami, Paragvaju, Urugvaju i Venezueli. Upravo u Južnoj Americi živi oko 550 tisuća potomaka Hrvata! Ankete je uglavnom obuhvatila Hrvate u Argentini koji imaju između 26 i 45 godina, a od kojih je njih čak 38 posto završilo diplomski studij. Rezultati Dekrina istraživanja pokazuju da volja za povratkom postoji: 35 posto ispitanih želi se preseliti u „staru domovinu”, a danas to dodatno potiče loša ekonomska situacija u toj zemlji.

Ovdje se radi o ljudima koji će se vrlo lako integrirati u hrvatsko društvo. Umjesto pristajanja uz propali model koji vidimo u brojnim europskim državama, a koji je rasturio sigurnost i identitet ovih zemalja, treba stvoriti okruženje koje će Hrvate potaknuti na povratak. Hrvati su iseljenički narod. Pretvorimo taj problem u buduća rješenja.

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...