Leonardo Portomauricijski rodio se 1676. u Porto Mauriziju, u pokrajini Liguriji, kao sin pomorskog kapetana Dominika Casanove koji ga je ostavio siročetom u mladoj dobi. Doveden u Rim, završio je studij na glasovitom isusovačkom Rimskom kolegiju. No kasnije je obukao franjevački habit. Zaređen za svećenika, posvetio se propovijedanju, dok mu je glavna tema, na koju se pritom oslanjao, bilo otajstvo križnoga puta, toliko blisko franjevačkoj pobožnosti. Obišao je tako čitavu Italiju, stekavši poštovanje i Sv. Alfonsa Ligurija, koji je za nj rekao da je „najveći misionar našega stoljeća“. Najviše je od sebe dao u talijanskoj pokrajini Toscani, gdje je ledeni vjetar jansenizma smanjio na minimum pobožnost prema Gospi i svecima.

Rijetki znaju kako je upravo Leonard postavio križni put u rimskom Koloseju na traženje pape Benedikta XIV. Bilo je to 1750., koju je tadašnji papa Benedikt XIV. proglasio jubilarnom godinom. Zahvaljujući tome, Kolosej je opet stekao svoj nedodirljivi status spomenika kršćanskim mučenicima, nakon što je dugo vremena služio tek kao „amenolom“. Bilo je to prvi puta da se na tom mjestu obavljao vjerski obred. Od te godine pa sve do danas sam papa redovito na Veliki petak obavlja križni put u Koloseju.

Fra Leonardo bio je i veliki pobornik Majke Božje, osobito Njezina Bezgrješnog začeća. Za tu se Marijinu povlasticu vatreno zalagao. Uvjerio je i samoga Papu kako bi bez troškova mogao sazvati opći sabor. Neka načini svojevrstan referendum među biskupima pa, čuvši njihovo mišljenje, neka proglasi dogmu o Bezgrješnom začeću. Papa Benedikt XIV. pripremio je za tu svrhu već jednu bulu, službeni papin dokument, no ona ipak nikad nije bila objavljena.

Godine 1751. fra Leonardo je umro u svom omiljenom samostanu Sv. Bonaventure u Rimu na Palatinu.