Četvrtak, 01. prosinca 2022.

Nazire li se kraj rata u Ukrajini?

Usporedno s ratnim događanjima u Ukrajini, izazvanima ruskom agresijom, odvijaju se i pregovori Kijeva i Moskve. Početne disparatne pozicije s vremenom se ipak počinju približavati.

Jasno je kako je ruski pokušaj blitzkriega propao i kako je predmnijevano prorusko raspoloženje na istoku Ukrajine bilo utemeljeno na krivim obavještajnim podatcima.

Rat protiv Ukrajine prvi je ozbiljniji rat koji Rusija vodi nakon 1945. Ruska je vojska djelovala i u Gruziji, Čečeniji i u Siriji, no tu se je ipak radilo o ograničenim vojnim intervencijama.

Događanja u Ukrajini, protivno prvotnoj namjeri o kratkotrajnoj „specijalnoj operaciji“, pretvorila su se u pravi rat. A taj je rat pokazao mnoge slabosti ruske vojske čija je snaga posve očito bila predimenzionirana.

Rusija ima vojno-tehničku silu, i sposobna ja doslovce razoriti pojedine gradove, kao što je to u Ukrajini Mariupolj ili ranije Grozni u Čečeniji i Alep u Siriji, no rat ipak dobivaju ljudi odnosno njihova motivacija, borbenost i domoljublje.

Kremlj je podcijenio mogući ukrajinski otpor, a posve je krivo procijenjena i reakcija zapadnih zemalja čije sankcije prijete uništenjem ruske ekonomije.

Takva situacija na terenu, gdje Rusi na nekim područjima slabo napreduju, olabavila je i njihove pregovaračke pozicije. Tako je na današnjim pregovorima obećala da će drastično smanjiti vojne operacije oko Kijeve i Černihiva, a Ukrajina je predložila neutralni status uz međunarodna jamstva da će biti zaštićena od napada. (Ukrajina je bila neutralna sve do kraja 2014. kad je, nakon aneksije Krima, izrazila želju za ulaskom u NATO)

Ukrajina se prema tome modelu ne bi učlanjivala u saveze niti bi imala baze za strane vojnike, a zemlje koje bi pružale jamstva su Izrael te Kanada, Poljska i Turska kao članice NATO-a.

U mogućem sporazumu predlaže se i razdoblje od 15 godina u kojemu bi se pregovaralo o statusu Krima.

Vrlo skoro bi o najspornijim pitanjima trebali razgovarati ukrajinski i ruski ministri vanjskih poslova, a nakon toga bi uslijedio sastanak čelnika dviju država.

Za nadati se je da će što prije biti postignut sporazum i obustavljene vojne operacije koja odnose mnogo ljudskih života.

Diplomacija je često zamorna, no bolje i mjeseci zamornih pregovora nego jedan dan razaranja i ubijanja…

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...