Emmanuel Macron bit će francuski predsjednik i idućih pet godina. U reprizi drugoga kruga kao i 2017. pobijedio je Marine Le Pen.
Ipak, kandidatkinja desnice ovaj je put osvojila rekordan broj glasova. Riječ je o najboljem rezultatu desne opcije od 1958. godine od kad se računa početak V. republike.
Macron je ujedno prvi kandidat nakon 2002. koji je uzastopno osvojio dva mandata. Zanimljivo, posljednji je to bio Jacques Chirac koji je 2002. u drugome krugu pobijedio Jean-Marie le Pena, oca Marine Le Pen.
Većina analitičara složna je kako Macron nije ostvario pobjedu na valu svoje popularnosti (sve više ga se percipira kao zaštitnika krupnoga kapitala), nego je značajan dio birača za njega glasovao jer je protukandidatkinju percipirao kao radikalnu desničarku.
Hrvatski konzervativci Macrona ispravno percipiraju kao globalističkog političara. No čini nam se kako percepcija Marine Le Pen nije posve utemeljena. Ona je „manje zlo“ od Macrona, no i njezina je stranka posljednjih godina učinila mnoge kompromise s političkim mainstreamom.
Marine Le Pen je pred sedam godina izbacila vlastitog oca iz stranke. Njezina politika svih je ovih godina nekritički proruska, a prosrpska struja u stranci trenutno je snažnija od prohrvatske.
Otac, Jean-Marie Le Pen svojedobno je u Beogradu posjetio Vojislava Šešelja, Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića i s njima organizirao konferenciju. Ipak, treba reći da se je dio članova njegove stranke borio na hrvatskoj strani u ratu, kao dragovoljci, što nije bilo po volji vrha stranke.
Kad su u pitanju katoličke vrijednosti, teško bi se moglo govoriti o uzornim katolicima. I nominalno desni političari u Francuskoj često su antiklerikalno nastrojeni.
Osim toga, slično kao Jobbik, Nacionalno okupljanje proteklih godina sve više umiva stavove prema LGTB agendi i ovaj je lobi u stranci snažno ojačao. Dio insidera smatra kako stranci slijedi raskol glede ove problematike.
Bilo kakvi kompromisi s trulim mainstreamom dugoročno ne mogu završiti drugačije nego osipanjem i slabljenjem.
Tko s vragom tikve sadi…
Eksponent duboke države?
U susjednoj Sloveniji Janez Janša je doživio poraz. Stranka Roberta Goloba Pokret slobode osvojila je rekordan broj mandata u Državnom zboru (41 mandat).
Golob je u predizbornoj kampanji taktički izbjegavao otvaranje ideoloških pitanja, no njegova je stranka nasljednica Stranke zelene akcije, a u svome se radu zalaže, među ostalim, za „zelenu tranziciju“ i „otvoreno društvo“.
Jasno je, dakle, kako je riječ o lijevoj stranci.
Janša je Goloba prozvao kao eksponenta „duboke države“, a apostrofirao je i njegove veze s ljevičarom Milanom Kučanom.
Kako bilo, za Hrvatsku bi bilo bolje da je ostao na vlasti Janez Janša.
Naime, problemi Hrvatske i Slovenije bili su najsnažniji onda kad je na vlasti u Sloveniji bila ljevica. To i ne čudi s obzirom na porijeklo slovenske ljevice koje je slično kao i kod tzv. hrvatske ljevice.
O jugoslavenskom je komunizmu, naravno, riječ…