Četvrtak, 01. prosinca 2022.

23. kolovoza: Dan kada su Hitler i Staljin ušli u agresivni vojni savez

Jeste li znali da su Hitler i Staljin bili veliki saveznici koji su zajedno gradili planove o podjeli svijeta?

Recimo, hrvatska Wikipedia donosi sljedeće: “Pakt Ribbentrop-Molotov (njem.: Hitler-Stalin-Pakt) ili kako se službeno zvao Pakt o nenapadanju i prijateljstvu između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika je bio značajan sporazum o vojnoj i gospodarskoj suradnji između Njemačkog Reicha i Sovjetskog Saveza. Potpisali su ga 23. kolovoza 1939. god. u Moskvi sovjetski ministar vanjskih poslova Vjačeslav Mihajlovič Molotov i njemački ministar vanjskih poslova Joachim von Ribbentrop.”

Vjačeslav Molotov potpisuje pakt Ribbentrop-Molotov 1939. Iza njega su drugi potpisnik Joachim von Ribbentrop, Josif Staljin i Boris Šarpošnjikov. (Izvor: Wikipedia)

Dalje Wikipedija navodi: “Trgovinska razmjena između dviju moćnih država – gdje je Njemačka dobivala naftu i sirovine do kojih je imala otežan pristup zbog britanske vojne blokade, a Sovjetski Savez je dolazio do moderne tehnologije – bila je vrlo značajna u prve dvije godine II. svjetskog rata u kojem su SSSR i Njemačka zajednički napali više država i podijelili između sebe njihove teritorije.

Tajni protokol kojim je izvršena podjela interesnih sfera u nezavisnim zemljama Finskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj. (Izvor: Wikipedia)

Agresivni vojni savez

Čitajući dalje Wikipediju, prosječan čitatelj otkriva mnoge stvari koje su zanimljive. Tako dalje na Wikipediji kažu: “Iako je službeno bio označen kao ‘pakt o nenapadanju’, ovaj sporazum je obuhvaćao i tajni protokol kojim je izvršena podjela interesnih sfera u nezavisnim zemljama Finskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj. Tajni protokol je eksplicitno predviđao ‘političke i teritorijalne promjene’ u dijelovima navedenih zemalja što je ovaj sporazum pretvorilo u agresivni vojni savez usprkos njegovom službenom nazivu. Kao posljedica ovog sporazuma sve su navedene zemlje napali i okupirali, bilo Njemačka, bilo SSSR; Rumunjsku i Poljsku kao najveće od tih država napali su Nijemci i Sovjeti zajednički. Od svih tih zemalja koje su bile žrtve sovjetsko – njemačkog savezništva, jedino je Finska, koja je dva puta vodila rat sa Sovjetskim Savezom tijekom Drugog svjetskog rata, uspjela sačuvati svoju nezavisnost; međutim je i ona bila prisiljena ustupiti određene teritorije”.

Podjela Europe 1939. – 1941. (Izvor: Wikipedia)

Dan kada je pukla ljubav

No ta “velika ljubav” je pukla kada je Hitler 22. lipnja 1941. odlučio napasti svog “prijatelja” Staljina te pokrenuo Operaciju Barbarossa.

Inače, taj dan kada je pukla ljubav se u Hrvatskoj obilježava kao Dan antifašističke borbe. Naime, Hitlerovi saveznici u Hrvatskoj su toliko bili očajni što je Hitler napao njihovog velikog vođu Staljina da su se onda odlučili boriti, ni manje ni više, nego protiv Hrvatske.

Ovo spominjemo čisto usput, samo da znate da je, između ostaloga, Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj nastao tako što su fašisti jedan dan odlučili da su antifašisti koji se bore protiv Hrvatske, a za Jugoslaviju.

Taj Dan antifašističke borbe je jedinstveni državni događaj u svijetu jer, valjda, ne postoji država kao što je Hrvatska, koja za svoj državni praznik ima dan kada su se lokalni fašisti prozvali antifašistima i odlučili boriti protiv te iste države. Ta njihova borba protiv Hrvatske traje i dalje, a vi recite da nismo posebni?!

Izvor: Wikipedia

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...