Ponedjeljak, 06. veljače 2023.

Zašto je bijela kuga zavladala Slavonijom?

Demograf Anđelko Akrap je u članku „Demografski slom Hrvatske: Hrvatska do 2051.“ predstavio zastrašujuće brojke za budućnost naše nacije. Hrvatska je prema navedenoj studiji (projekciji) iz 2015., trebala 2021. imati 4,151,550, ali je imala skoro tristo tisuća manje (3,871,833) stanovnika. Ovdje imate poveznicu na članak.

Ipak, bez obzira na ove uznemirujuće brojke, pokušat ću sažeti, uzimajući podatke raznih demografa, razloge još zabrinjavajućeg demografskog kretanja u Slavoniji. Zašto je Slavonija od useljeničkog prostora postala područje koje je slabo naseljeno? Zašto je bijela kuga zavladala Slavonijom?

Zaboravlja se da je Slavonija od povlačenja Osmanlija bila useljenički prostor, ali broj stanovnika nije rastao zbog prirodnog prirasta, nego stalne kolonizacije. Usprkos kolonizaciji, iz područja današnje Slavonije do kraja Prvog svjetskog rata iselilo se skoro tristo tisuća stanovnika. Zašto se dogodilo iseljavanje stanovništva?

O ovom fenomenu piše Anđelko Akrap u svome članku „Stanovništvo u Hrvatskoj: čimbenici silaznih trendova“, u kojem objašnjava da se iseljavanje događalo prvenstveno zbog siromaštva. Uz iseljavanje, postojao je (i dalje postoji) svojevrsni društveno kulturni ambijent koji je doveo do smanjenja populacije na području Slavonije. Obitelji u Slavoniji svojevoljno su odlučile ograničiti broj djece u obiteljima, tj. događao se veliki broj pobačaja.

O ovom problemu su pisale Dunja Rihtman-Auguštin (studija „Struktura tradicijskog mišljenja“) i Nada Sremac (pamflet „Nismo mi krive: Slavonska žena“). U analizama navode da je od 19. stoljeća u Slavoniji bilo poželjno da obitelji imaju jedinca ili jedinicu, jer onda nisu morali dijeliti imanje ili zemljišta. Upravo iz tog razlog je nastala bijela kuga i mnoga su područja u Slavoniji opustjela. Demograf Akrap, da bi potkrijepio svoje tvrdnje, navodi podatke iz studije „Jugoslavenska porodica u transformaciji“ od Vere Erlich Stein, koji su krajnje šokantni.

Studija pokazuje da se područje Slavonije pred Drugi svjetski rat isticalo po pobačajima u odnosu na sva druga područja u Jugoslaviji! Vera Erlich Stein u studiji navodi šokantan podatak da se u tri četvrtine sela prakticirali pobačaji radi ograničavanja broja djece u obiteljima, a u tim selima je bilo prepoznatljivo manje ljudi.

Demograf Akrap ističe kako je Crkva od druge polovice 19. stoljeća aktivno radila na tome da suzbije pobačaj i loše demografske trendove. Kao dobar primjer toga se navodi pastirsko pismo episkopata (upućeno 1929.) i pismo zagrebačkoga nadbiskupa bl. Alojzija Stepinaca upućeno liječnicima u siječnju 1940. da se zaustavi kultura pobačaja. Ipak, kultura pobačaja i depopulacija su se nastavili na području Slavonije, napose u razdoblju Domovinskog rata i nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Historijski prikaz demografskih kretanja u Slavoniji može nas dovesti do sljedećeg pitanja: što nas očekuje u budućnosti? Kroz historiju je, zbog društvenih i gospodarskih prilika, plodna zemlja privlačila novo migracijsko stanovništvo u Slavoniju, koje je uspijevalo stvoriti demografski rast stanovništva, ali nedostatkom modernizacije, ratom i niskim životnim standardom je došlo do nastavka iseljavanja. Zbog nemogućnosti da privuče nove doseljenike Slavonija ostaje pusta zemlja.

Završavam ovaj kratak prikaz nadom da će u budućnosti, pošto sam sin slavonske ravnice, doći do određenih promjena, i da će se katolički duh i hrvatska populacija održati na području Slavonije. Bilo bi strašno da za pola stoljeća nema nikoga da izgovori slavnu šokačku rečenicu: „Oj, Đakovo, Šokadijo stara, tebe diči tvoja katedrala!“.

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...