Srijeda, 17. travnja 2024.

Znanstvenici stvorili sintetičke ljudske embrije bez korištenja jajnih stanica i spermija

Prošli tjedan u Bostonu, tijekom konferencije Međunarodnog društva za istraživanje matičnih stanica (ISSCR), znanstvenica sa Sveučilišta u Cambridgeu i suradnica Kalifornijskog instituta za tehnologiju iznijela je tvrdnju da su uspješno razvili (sintetičke) ljudske embrije pomoću matičnih stanica, ali pri tome nisu koristili jajne stanice i spermij. Detalji istraživanja tek trebaju biti objavljeni javnosti.

Informacije do kojih je došao The Guardian otkrivaju da modeli „nemaju srca koja kucaju niti začetak mozga, već stanice koje bi trebale nastaviti formirati posteljicu, žumanjčanu vrećicu i sam embrij“. U članku su rekli da znanstvenici još uvijek ne znaju hoće li sintetski embriji moći nastaviti razvoj.

Profesorica Magdalena Żernicka-Goetz, koja je predstavila istraživanje na konferenciji, tvrdi da je rad motiviran “misterijom“ implantacijskih faza razvoja embrija. Znanstvenicima je, prema njezinim tvrdnjama, o tako ranoj fazni nastanka života ograničeno znanje „jer je ljudski embrij zakopan u majčinom tkivu i nemoguće ga je proučavati“. Uz veliki pljesak okupljenih rekla je da se sada mogu stvoriti „modeli nalik ljudskom embriju reprogramiranjem (embrionalnih matičnih) stanica”.

„Da bismo dobili uvid u ovu razvojnu tranziciju, razvili smo načine slikanja mišjih i ljudskih embrija kroz njihove faze implantacije in vitro“, stoji na internetskoj stranici laboratorija profesorice Żernicke-Goetz. Ovo “znanje“ im je omogućilo stvaranje prvih sintetskih embrija sastavljanjem različitih matičnih stanica – embrionalnih i ekstraembrionalnih matičnih stanica – koje se sastavljaju u strukture koje rekapituliraju prostorno reguliranu ekspresiju gena i razvoj embrija.

Na temelju informacija s internetske stranice laboratorija, znanstvenici za sada ne pokazuju nikakvu namjeru korištenja ovih sintetičkih embrija za stvaranje ljudskih embrija koji bi se mogli održati na životu, već kao „priliku za seciranje genetskih i izvanstaničnih modula koji leže u osnovi razvoja“.

Problem je što istraživanje u velikoj mjeri još uvijek ostaje nepoznato, pa je otežano zauzeti i etički stav o ovome radu, ali mnogi izražavaju oklijevanje oko toga u kojem će smjeru ovo istraživanje ići. Melissa Moschella, profesorica filozofije na Američkom katoličkom sveučilištu, rekla je za Catholic News Agency da se iz podataka dostupnih o istraživanju „ne čini da postoji potencijal za razvoj pravog ljudskog embrija, zbog čega sintetički embrij“ u istraživanju „nazivaju modelom“.

Međutim, također je rekla da je istraživanje zabrinjavajuće zbog potencijala da znanstvenici „prijeđu tu granicu od nečega što je samo model do nečega što je zapravo ljudsko biće“. Smatra da se znanstvenici u ovom slučaju „igraju s vatrom, eksperimentiraju s podrijetlom ljudskog života…“.

Tvrdi da istraživanje može doći do faze u kojoj znanstvenici nesvjesno stvore ljudsko biće, jer još uvijek ne znaju hoće li se sintetički embrij razviti do pune zrelosti. Razvoj embrija zahtijevao bi gestaciju embrija u ženskoj maternici, što bi se u konačnici svodilo na „pokuse na ljudskim bićima“.

Izvor

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...