Dok mnoge korporacije ponosno predstavljaju svoje projekte u vezi zaštite okoliša, nova studija pokazuje da njihovi napori vjerojatno ne vode nikuda.
Studija, koju je proveo i objavio tim znanstvenika sa Sveučilišta Lancaster u Velikoj Britaniji, odnosio se na analizu izvješća o projektima ekološke održivosti sto najvećih svjetskih kompanija. Rezultati su objavljeni u prestižnom časopisu Science.
Istraživači su otkrili nedostatak transparentnosti od strane tih kompanija, čineći gotovo nemogućom procjenu „kvalitete projekata obnove ekosustava koje vode tvrtke“ dok stanje ukazuje na to da „neke korporacije pretjeruju u svojim naporima“.
Više od 90% analiziranih izvješća nije znanstvenicima dalo niti jedan konkretan niti pozitivan ekološki rezultat. Glavni problem je u tome što projektima korporacija nedostaje znanstvena strogost u definiranju obnove okoliša, ocrtavanju metoda i kvantificiranju rezultata. Trećina projekata uopće ne navodi što točno namjeravaju obnoviti, a niti u jednom od projekata nisu kvantificirani društveni ili ekonomski učinci na samu prirodu i lokalnu zajednicu. Osim toga, za 80% projekata tvrtke nisu otkrile koliko su novca uložile u obnovu.
Dr. Tim Lamont sa Sveučilišta Lancaster, jedan od tvoraca studije, rekao je: „Obnavljanje degradiranog ekosustava je hitan izazov, a velike tvrtke imaju potencijal igrati vitalnu ulogu. Svojom veličinom, resursima i stručnošću u logistici mogli bi pomoći u postizanju obnove velikih razmjera koja nam je potrebna na mnogim mjestima“.
„Kada tvrtka kaže da je posadila tisuće stabala kako bi obnovila stanište i apsorbirala ugljik, kako znamo je li to postignuto, hoće li stabla preživjeti i je li to rezultiralo funkcionalnim ekosustavom koji koristi bioraznolikosti i ljudima? U mnogim smo slučajevima otkrili da su dokazi koje su velike korporacije pružile u prilog svojim tvrdnjama nedostatni”, zaključili su autori studije koji od kompanija zahtijevaju „veću koherentnost, transparentnost i odgovornost”.
Rezultati se podudaraju s već ranijim iskustvima. U Španjolskoj, prema stručnjaku za šumarstvo Franciscu Castañaresu, napori za sadnjom drveća velikih korporacija radi nadoknađivanja emisija ugljika rezultirali su neuređenim šumama koje sada doprinose sve češćim šumskim požarima koji su izvan kontrole.
„Angažman korporacija sigurno će promijeniti budućnost obnove ekosustava. Ali državne institucije moraju odrediti jesu li te promjene na bolje ili na gore“, zaključuje se u studiji.
