Utorak, 16. travnja 2024.

Amerika: Zašto sveučilišni profesori podržavaju terorističku organizaciju Hamas?

Dvije tisuće sveučilišnih profesora sociologije, uključujući i one katoličke vjeroispovijesti, nedavno je potpisalo pismo u kojem brane napad Hamasa (7. listopada) kao ‘borbu za slobodu’.

Tijekom istog tjedna kada je Franjevačko sveučilište u Steubenvilleu održalo konferenciju tražeći rješenja za rastući problem antisemitizma, 1 919 sociologa – koji predaju na američkim sveučilištima – potpisalo je otvoreno pismo osude Izraela i židovskog naroda. Nekoliko potpisnika antisemitskog pisma profesori su na katoličkim sveučilištima.

Zahtijevajući „trenutni prekid vatre“, 1 919 sociologa napisalo je da „bezrezervno osuđuju“ ono što opisuju kao „najnovije nasilje nad palestinskim narodom u Gazi i na Zapadnoj obali od strane izraelskog režima“. Zanemarujući činjenicu o zločinima koje su 7. listopada počinili teroristi (Hamas) nad Židovima, sociolozi tvrde da se oni „priključuju borbi za slobodu”.

Potpisnici pisma – većina njih dolazi s uglednih koledža i sveučilišta kao što su Berkeley, Harvard, Boston College, Santa Cruz, Princeton, Georgetown i Notre Dame – napadaju Izrael zbog „gađanja bolnica, obrazovnih institucija, ubijanja civila, novinara…“ i pozivaju svoje kolege na „solidarnost s Palestincima i protivljenje kolonijalizmu doseljenika, imperijalizmu i genocidu“.

Onima koji se bave sociologijom nije čudo što je tako pristrano pismo nastalo od grupe sociologa. Znanost o društvu postala je posljednjih godina ono što je pokojni sociolog Irving Louis Horowitz opisao kao: „okupljanje pojedinaca koji imaju ideološke ciljeve, od prava homoseksualaca i lezbijki do teologije oslobođenja“. Horowitz u svojoj knjizi „The Decomposition of Sociology“ piše: „svaka ideja zajedničke demokratske kulture postala je sumnjiva. Ideolozi maskirani u sociologe napadaju sam pojam univerzalne znanstvene baze kao opasan oblik buržoaskog objektivizma, ili još gore kao imperijalističku pretenziju”.

Odluka sociologa da masakr nad Židovima (počinjen 7. listopada) nazovu ‘borbom za slobodu’ samo je najnoviji primjer onoga što je senator Daniel Patrick Moynihan nazvao „definiranom devijantnosti sociologa“. Senator Moynihan prvi je upotrijebio taj izraz na jednom skupu sociologa. Pokušavao ih je upozoriti. Znao je da proučavanje devijantnog ponašanja, nekoć jedna od najvažnijih poddisciplina unutar sociologije, postalo „jednostavno forma moralne osude; sve društvene norme postale su za sociologe buržoaske norme; protivljenje takvim normama predstavljalo je u najmanju ruku alternativne stilove života, a najviše revolucionarnu svijest”.

S druge strane, u jednom od prvih znanstvenih tekstova, Émile Durkheim upozorio je da se moralno jedinstvo može osigurati samo ako su svi članovi društva usidreni na nekim zajedničkim pretpostavkama o svijetu oko sebe. Durkheim je uočio da društvo bez postavki biva osuđeno na degeneraciju i propadanje. Funkcija društva je konstituirati regulativnu silu, postavljajući granice pojedinačnim postupcima – dok je devijantnost pritom definirana kao odraz protivljenja kulturnim normama i vrijednostima.

Sociolozi koji su potpisali pismo podrške Hamasu predstavljaju one koji pokušavaju uvjeriti kreatore politike u tezu da kriminalno ponašanje više nije problematično, nego je prikriveni izraz borbe za slobodu (vrijednost). I zato je sociologija u naše vrijeme postala razdijeljena političkim ideologijama i interesnim skupinama (lobijima), postala je alat uz pomoć kojeg se ‘zahtijeva ispravljanje političkog stanja’.

Korijen problema u ovakvoj analizi društva je epistemološki – napuštanje razuma; odbacivanjem razuma znanost o društvu više se ne bavi stvarnošću. A pri tome ‘progresivni’ sociolozi nastoje zamijeniti stvarni svijet utopističkom budućnošću besklasnog društva i jednakosti ishoda za sve – bez obzira na cijenu. Nastoje nametnuti socijalizam i modele socijalne skrbi umjesto otvorenog ekonomskog tržišta i pluralizma.

I umjesto da u stvarnom svijetu potpisnici antisemitskog pisma budu marginalizirani u srednjostrujaškim medijima i akademskoj zajednici, oni su hvaljeni kao ‘borci za pravdu’. Ova pristranost američke akademske zajednice trebala bi nam poslužiti kao upozorenje da promotrimo što se događa i na sveučilištima u našoj domovini.

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...