Četvrtak, 22. veljače 2024.

Godina važnih izbora: Je li 2024. najveći test za demokraciju?

Kuriozitet je 2024. godine taj da će se održati diljem svijeta čak 80 izbora koji izravno utječu na 52 posto svjetskog stanovništva. Ovo je najveći izborni ciklus koji će svijet vidjeti do 2048. Izbori će se tako, osim u SAD-u i EU, održati u Rusiji, Ukrajini, Indiji, Indoneziji, Meksiku, Južnoj Africi, Ujedinjenom Kraljevstvu i drugdje.

Zapadni mediji posljednjih dana unisono pišu o „potrebi obrane demokracije“ koja je navodno ugrožena na mnogima od ovih izbora.

Izbori u EU i SAD-u

Političkom i medijskom tzv. mainstreamu tako opasnost za „demokraciju“ predstavljaju desno-konzervativne političke opcije koje bi na izborima za Europski parlament mogle polučiti nikada bolje rezultate. Ove su opcije opasne zato što u svemu bespogovorno ne slušaju Bruxelles i općenito globalističke naloge.

Ipak, ključni će biti izbori u SAD-u. Oni bi mogli dovesti do još snažnijih polarizacija i turbulencija u toj zemlji. Najizglednijem republikanskom kandidatu Donaldu Trumpu nastoji se sudskim putem onemogućiti kandidatura. Od Vrhovnog suda SAD-a Trump je tako zatražio da preispita odluku suda u Coloradu kojom mu se zabranjuje sudjelovanje na republikanskim predizborima u toj državi zbog navodnog „poticanja pobune“, odnosno ulaska mnoštva u zgradu Capitola u Washingtonu. 6. siječnja 2021.

Sud je zabranio Trumpu sudjelovanje u državnim primarnim izborima prema Odjeljku 3 14. amandmana američkog ustava, koji diskvalificira kandidate za javne dužnosti koji su sudjelovali u pobuni. Associated Press naglašava da je prvi put u povijesti SAD-a da je jedan sud upotrijebio ovu odredbu.

I u Hrvatskoj je iduće godine tzv. superizborna godina. Održat će se europarlamentarni, parlamentarni i predsjednički izbori. Svi će ovi izbori velikim dijelom odrediti politički smjer Hrvatske u idućih 4-5 godina.

Poremećaji međunarodnog poretka

Globalna superizborna godina dolazi u situaciji tektonskih poremećaja međunarodnog poretka. Uskoro će biti dvije godine od početka rata u Ukrajini, no još uvijek mu se na nazire kraj. Štoviše, početkom godine svjedočimo novim eskalacijama. Ruska vojska počela je ostvarivati određene rezultate posljednjih tjedana, a u Kijevu strepe od toga hoće li im SAD i EU nastaviti pružati adekvatnu pomoć.

Rat u Gazi dodatno je zakomplicirao geopolitičku situaciju u svijetu, a sve više pokazuje potencijale širenja. Uključenje jemenskih Hutija u rat, opstrukcijama u Crvenom moru, djelovanje proiranskih milicija u Siriji kao i Hezbollaha ukazuje na činjenicu da se Iran sve više involvira u ovaj sukob.

Azijsko-pacifička regija kontinuirano predstavlja mjesto mogućeg sukoba SAD-a i Kine, Afrika je godinama nestabilna (vojni udari), a potencijali za konflikte postoje i u Latinskoj Americi. Desetljećima nestabilno, a za Hrvatsku ključno područje tzv. zapadnog Balkana, uvijek predstavlja izvore mogućih sukoba i ratova. Nakon Kosova prošle godine, čini se da bi ova godina mogla biti krizna u BiH.

Europsku uniju sve više zamara migrantska kriza, pri čemu nema previše izgleda da će novi pakt o migracijama išta promijeniti. Moć EU-a je u stalnom padu. Politico je nedavno dobro konstatirao da EU više nije sposobna riješiti niti jedan čak ni regionalni problem.

Nekoliko globalističkih medija donijelo je predviđanje o mogućem tzv. crnom labudu 2024. godine. Ovi se mediji do sada nisu istaknuli osobitim profetskim sposobnostima, pa se nadamo da nije riječ o tzv. samoispunjujućem proročanstvu.

U sve nestabilnijem svijetu sa sve većim brojem geopolitičkih izazova i rizika, Hrvatskoj će biti potrebno državničko vodstvo ako se želi zaštititi od potencijalnih ugroza. Najveći je hrvatski problem demografske prirode. Pražnjenje zemlje s jedne strane, a sve veći broj migranata s druge ugrožava nacionalnu sigurnost. Nastavak dosadašnjih politika Hrvatsku bi doveo u velike probleme.

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...