Nedavno je Porečka i pulska biskupija na svojoj mrežnoj stranici izvijestila o posjeti porečkog i pulskog biskupa Ivana Štironje župi sv. Ivana Krstitelja – Labinci, te župi sv. Kuzme i Damjana u Kašteliru.
Razlog nije bila kanonska vizitacija ili podjela sakramenta potvrde, nego izvršenje pokorničkog obreda radi „provala i svetogrđe u srednjovjekovnoj crkvi Presvetoga Trojstva u Labincima“, ali i zbog sablazni koja je počinjena „na nekoliko sakralnih objekata u tim župama“ prošle godine.
Biskup Štironja je prilikom posjeta župa rekao sljedeće o nemilim događajima: „Mi smo se danas okupili da stanemo pred istinu oskvrnuća crkve Presvetoga Trojstva koja je na ulazu u ovo mjesto. Nasilje i provala koja se dogodila nisu bili ponajprije zbog koristoljublja. To bi bilo još najbezbolnije, koliko god ostaje pitanje: Je li moguće da može netko provaliti u crkvu i uzeti nešto iz crkve?
Sama činjenica da je nekoliko osoba po noći ušlo u crkvu, te se nagi slikali s određenim transparentima ispred oltara, te nakon toga priredili javni ‘performans’ u Poreču i tako se otkrili i javnosti pokazali, ukazuje da je to učinjeno svjesno i namjerno. I ne na jednom mjestu, nego su slično ponovili na još tri mjesta: u jednoj kapelici na ulazu u mjesto (Kranjčići), na mjesnom groblju i ispred križa župne crkve u Kašteliru. Ovo su teška zlodjela počinjena na sablazan vjernika“.
U nedjelju je o ovim nemilim događajima izvijestio i lokalni portal „Istra24“, koji navodi da je porečka policija provela kriminalističko istraživanje nad 28-godišnjakom i 27-godišnjakinjom zbog „osnovane sumnje da su počinili dva kaznena djela teške krađe“. Osumnjičeni su provalili između 13. i 14. ožujka prošle godine u crkvu u Labincima, a 2. i 3. svibnja u crkvu u Tari, iz koje su otuđili predmete koji se koriste u bogoslužju.
Ali između provala u crkve i policijskog priopćenja dogodio se i svetogrdni čin u crkvici u Kašteliru i okolnim grobljima. Grupa muškaraca i žena odlučila se slikati gola u crkvici i na groblju s transparentima koji koriste molitelji organizacije „40 dana za život“. Svoj svetogrdni čin ovjekovječili su fotografijama.
Među onima koji su se odlučili na ovaj svetogrdni čin je i ‘umjetnica’ Ivori Sošić, koja je u javnosti postala poznata po prosvjedu protiv molitelja na Trgu bana Jelačića i vrijeđanju Ivana Pernara. ‘Umjetnica’ Sošić odlučila je od fotografija, na kojima je i ona, napraviti izložbu „Članak 16.1“ na Pučkom otvorenom učilištu u Poreču. Policija je na temelju njezine izložbe otkrila počinitelje.
Nadamo se da sada srednjostrujaški mediji, radikalne lijeve nevladine organizacije i pravosudna tijela neće čin ‘umjetnice’ Sošić kategorizirati kao slobodu umjetničkog izražavanja, jer sloboda izražavanja nije apsolutna vrijednost sama po sebi, već je ograničena zakonskim propisima.
Ustav Republike Hrvatske kaže da se „slobode i prava mogu ograniči samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi, te pravni poredak, javni moral i zdravlje“. Svetogrdni čin Ivori Sošić i njenih suradnika počinjen je na sablazan vjernicima, ali i protiv javnog morala.