Srijeda, 01. veljače 2023.

Hoće li doći do društvenih promjena u Izraelu?

Nova izraelska vlada je najdesnije i najreligioznije vodstvo koje zemlja ima od svoga osnutka. Brz rast izraelskog ultraortodoksnog stanovništva ima duboke posljedice na ostatak društva, posebno izraelski delikatni status quo između religije i sekularizma, jer ultraortodoksni Židovi glasuju za stranke desnije desnice.

Michael Brenner, profesor judaistike, smatra da će u budućnosti Izrael sve više ličiti na ultraortodoksni grad Bnei Brek, nego što trenutno liči na sekularni i “kozmopolitski“ Tel Aviv.

U svom poznatom govoru iz 2015. bivši predsjednik Izraela Reuven Rivlin govorio je o četiri plemena u Izraelu. Iako su sekularni Židovi još uvijek najbrojnije “pleme” i čine političku, ekonomsku i kulturnu elitu, nije zanemariv postotak religioznih cionista, tj. ortodoksnih Židova i ultraortodoksnih Židova (Haredima). Uz Židove, četvrto pleme koje je bivši predsjednik Reuven Rivlin uvrstio su Arapi 1948. (kako ih popularno zovu u arapskom svijetu) ili izraelski Arapi.

Sva četiri plemena, tj. grupe rijetko imaju interakciju u svakodnevnom životu. Svaka skupina ima vlastiti školski sustav, žene se i druže unutar svojih zajednica, za što je bivši predsjednik Rivlin smatrao da je pogrešno i da će oslabiti zemlju. Kako dolazi do povećanja postotka ortodoksnog i ultraortodoksnog stanovništva, dolazi do promjene odnosa između ove četiri skupine. Uostalom, kada je Rivlin održao svoj govor (2015.), izvijestio je da po prvi put većina izraelskih učenika prvog razreda nije primljena u sekularne židovske škole, već u jednu od tri druga sustava.

Demografske promjene predstavljaju izazov za izraelsko društvo i gospodarstvo. Na primjer, stopa siromaštva kod ultraortodoksnih Židova dvostruko je veća nego kod ostalih Izraelaca. Stopa nezaposlenosti kod ultraortodoksnih Židova u Izraelu je 47 posto, dok je u ukupnoj populaciji stopa nezaposlenih oko pet posto.

Promjena stanovništva dovela je do promijenjenog pogleda na ustavnu demokraciju u Izraelu. Prema istraživanju koje je napravio Pew Research Center, oko 65 posto Židova koji se izjašnjavaju religioznima i 89 posto ultraortodoksnih Židova smatraju da židovski vjerski zakon treba imati prednost nad demokratskim načelima u slučaju proturječja. Više o istraživanju možete pročitati ovdje.

To se moglo vidjeti kod formiranja nove vlade (nakon izbora u listopadu 2022.), jer su Bezalel Smotrich i Itamar Ben-Gvir odbili bilo kakvu suradnju sa strankama centra, lijevo od centra i arapskim strankama (ili koalicijom, koja se dva puta raspala). Upravo je Smotrich, kao novi ministar, izjavio da smatra kako židovska država treba svoj temelj imati u židovskim vjerskim zakonima.

Demografske promjene u zemlji mogle bi dovesti do promjene zakona u Izraelu. Prevladavanje razlika u podijeljenom izraelskom društvu zahtijevat će ozbiljan napor, što će biti mnogo teže nego u vremenu govora bivšeg predsjednika Rivlina.

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...