Nedavno je u New York Timesu objavljen članak u kojem se izvještava o novoj studiji neuroznanstvenika sa Sveučilišta Sjeverne Karoline, koji su skenirali mozgove adolescenata (od dvanaeste do petnaeste godine) aktivnih na društvenim mrežama. Ovdje možete pročitati članak o stvarnim opasnostima TikToka.

Studija je pokazala da adolescenti u dobi od dvanaest godina, koji redovito provjeravaju obavijesti na društvenim mrežama, pokazuju povećanu osjetljivost na društvene nagrade od svojih vršnjaka. Nasuprot tome, adolescenti s manje angažmana na društvenim mrežama pokazali su manji interes za društvene nagrade. Iako studija ne može dati konačan zaključak o učincima društvenih medija na mozak, autori sugeriraju da bi otkrića potencijalno mogla imati dugoročne posljedice i u odrasloj dobi.

Studija je provedena na raznolikoj skupini od 169 učenika iz srednje škole u Sjevernoj Karolini. Učenici su bili podijeljeni u tri skupine na temelju njihove prijavljene učestalosti korištenja društvenih medija: učestalo (provjeravaju obavijesti petnaest ili više puta dnevno), umjereno (provjeravaju obavijesti jedanput do četrnaest puta dnevno) i bez navike (provjeravaju obavijesti manje od jednom dnevno). Učenicima je rađeno potpuno skeniranje mozga u intervalima od jedne godine dok su igrali igru koja je prikazivala nagrade i kazne u obliku nasmijanih ili namrgođenih vršnjaka. Ovdje možete pročitati više o studiji.

Kod učestalih korisnika društvenih medija se pokazalo da postaju „preosjetljivi na povratne informacije svojih vršnjaka“. Međutim, još nije jasno jesu li promjene u mozgu korisne ili štetne. S jedne strane, povećana socijalna osjetljivost može se smatrati adaptivnom, što ukazuje na to da se adolescenti uče povezivati s drugima. S druge strane, povećana socijalna osjetljivost može dovesti do drugih problema, poput anksioznosti i depresije.