Nedjelja, 26. svibnja 2024.

U Zagrebu predstavljen zbornik radova „Komunistički zločini 1“

Dana 12.07.2023 godine u 12 h u velikoj dvorani Matice hrvatske predstavljen je znanstveni zbornik Komunistički zločini 1″. Zbornik su predstavljali autori ujedno i urednici s Fakulteta hrvatskih studija: doc. dr. sc. Vladimir Šumanović, izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić, mag. hist. et comm. Danijel Jurković te doc. dr. sc. Wollfy Krašić i dr. sc. Vlatko Smiljanić.

U vođenju od Vlatka Smiljanića održana su kratka izlaganja: Wollfy Krašić je istaknuo ushićenost pothvatom koji je rezultat održanog znanstvenog skupa i najavio razvoj čitave znanstvene franšize još uvijek nedovoljno istražene teme, Vlatka Vukelić je naglasila nužnost i važnost održavanja takvih istraživanja u skladu sa zahtjevima s temeljnim europskim vrijednostima i propisima Europske unije, Vladimir Šumanović se osvrnuo na razbijanje mita oko 11. Dalmatinske brigade i fame da su uglavnom Srbi činili zločine i zanemarivanje činjenice da je u pitanju bio posrijedi državni teror te naposljetku zaključio da potomci zločinaca i sami zločinci komunističkih zločina još uvijek danas sjede u poziciji vlasti i moći, Danijel Jurković se osvrnuo na niz članaka istaknuvši onaj od Domagoja Đereka njemu osobno najboljim.

Članci zbornika su: „Poratni zločini u Zagrebu“ autora Marka Ardizzonea, „Masovne likvidacije političkih protivnika komunističkog režima na području virovitičkog kotara nakon Drugog svjetskog rata“ autora Vlatka Smiljanića i Danijela Jurkovića, „Masovni zločini 11. dalmatinske brigade – Široki Brijeg i Kočevski Rog“ autora Vladimira Šumanovića, „Neobjavljena knjiga Krunoslava Draganovića o komunističkim zločinima u Jugoslaviji“ autorice Vlatke Vukelić, „Neuspjela otmica bivšeg ministra Nezavisne Države Hrvatske Mate Frankovića“ od autora Wollfya Krašića, „Prisilno prevođenje u drugu vjeru kao ratni zločin u presudi protiv kardinala bl. Alojzija Stepinca“ autorica Tanje Pavelin i Ivane Bujas te Ivana Turudića, „Prisilno iseljavanje Poljaka iz Bosne i Hercegovine nakon Drugog svjetskog rata“ autora Domagoja Đereka.

Među poznatijim gostima u prepunoj velikoj dvorani Matice hrvatska između studenata i ljudi svih dobi mogli su se uočiti biskup Vlado Košić, književnik i publicist Mile Pešorda, političar i znanstvenik Zlatko Hasanbegović, slovenski povjesničar i filozof Jože Dežman te aktivist Vice Batarelo. Publiku je najviše zanimalo zašto nema više takvih istraživanja i koliko država podupire takva istraživanja. Snimku možete pogledati na YouTube kanalu Časopis Obnova i Fakulteta hrvatskih studija, gdje možete poslati upit za nabavu zbornika. Generalni dojam publike bio je da ovi relativno mladi znanstveni istraživači otvaraju put za istraživače novih generacija u nažalost još uvijek kontroverznu temu.

Marko Paradžik, predsjednik udruge Obnova

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...