„Večernji list“ proslavio je nedavno 25 godina mrežnog portala, ali mnoga pitanja nadvijaju se nad ove novine koje su od 2001. u vlasništvu Styria Medien – privatne katoličke medijske zaklade, koja u vlasništvu ima i dnevne novine „24sata“ i „Poslovni dnevnik“.

Austrijska zaklada je 2006., u vremenu borbe za hrvatsko tržište magazinskih izdanja s Ninom Pavićem, u suradnju s Gruner-Jahr, najvećim njemačkim izdavačem magazina, te Sanoma Magazines, vlasnikom finske Sanoma grupe, ujedinila četiri magazina i stvorila tvrtku Adria Magazines, koja će nekoliko godina kasnije prerasti u Adria Media Zagreb.

I nakon desetljeća mira u vlasničkim strukturama, Styria Media (International) odlučila je 2019. prodati „25 posto udjela Styria Media Internationala u Adria Mediji Zagreb“ beogradskoj Adria Media Grupa. S vremenom, Adria Media Zagreb postala je stopostotno vlasništvo beogradske Adria Media. Uostalom, to potvrđuje i mrežna stranica, gdje se umjesto hrvatskog koristi srpski jezik.

Možda utjecaj srpskog partnera može objasniti zašto je u razdoblju od 13. siječnja do 14. veljače 2024. objavljeno skoro 200 članaka vezanih uz Srbiju, Jugoslaviju, Balkan, pravoslavlje i osobe iz Srbije/Jugoslavije u „Večernjem listu“.

Promotrimo članke prema određenim kategorijama (rubrikama), ali i drugim ‘važnim’ pojavama iz Srbije. Naslovi članaka su prilagođeni i opisni. Preko poveznice može vidjeti puni naslov i sadržaj članaka.

Dovoljno je vidjeti športske vijesti vezane uz Srbiju samo za 13. i 14. siječanj: Srpski komentator o hrvatskim rukometašima, Srpski mediji o hrvatskim rukometašima, U Jugoslaviji bio športska zvijezda pa završio na rubu smrti, Srpski talent tenisa u paklu droge, Zvonjava telefona na meču Đokovića, Srpski mediji o teniskom meču, Srpski komentatori o sucima koji su pomogli Hrvatima.

Fenomen Aleksandre Prijović kroz posljednjih mjesec dana svakodnevno je ispunjavao mrežni portal: Promjena frizure Aleksandre Prijović, Jedan glazbenik tražio od srpske pjevačice velike novce, Mnogi su kukali zbog dolaska Aleksandre Prijović, Srpska pjevačica ima koncerte, Aleksandra Prijović nije rekorder po broju prodanih koncerata, Komentari na objave srpske pjevačice, Aleksandra Prijović najavila peti koncert, Rodna kuća Aleksandre Prijović je relevantna tema, O nemogućnosti nastupa Prijović u Zadru, Aleksandra Prijović oduševila Osječane…

I srpska nacionalistička ideologija i radikalni političari su isto tako poželjna tema: Srpski svet, Dodik i BiH, Rado Srbin ide u vojnike, Srbija se naoružava, O četničkoj retorici uz Šešeljevu sliku, Novi Berlinski zid i maršal Vučić, Vučić objašnjavao crtanjem napade na Srbiju, Prosvjedna nota zbog spaljivanja lutke, Poljski i mađarski konzervativci brane Vučića, Orbanu je puno draži Vučić…

Ali osim pisanja o srpskoj ideologiji, našlo se vremena i za ‘pokoji’ članak o Jugoslaviji: Preminula legenda kojoj se divila Jugoslavija, Spašavana i rušena Jugoslavija, Najpoznatija loto djevojka bivše države, Junak Jugoslavije na ZOI u Sarajevu, Preminuo čovjek koji je proglasio smrt Jugoslavije, Ikonu Jugoslavije uništio je obiteljski slom, Legendarni športaš očarao je Jugoslaviju, Jugoslavenska arhitektura, Generali JNA i jugokomunisti iz Hrvatske…

Opsjednutost Jugoslavijom, Srbijom, Balkanom i osobama iz Srbije potvrđuje i tražilica „Večernjeg lista“. Ako u tražilicu upišite pojam Srbija za razdoblje od 13. siječnja do 14. veljače dobit ćete 105 rezultata, dok ćete za pojam Jugoslavije dobiti ‘samo’ 31 rezultat. Koliko su Večernjakovi novinari nezainteresirani za osobe iz Srbije potvrđuje ‘samo’ 23 rezultata o Aleksandru Vučiću u mjesec dana.

Pojavljuje se i još jedan problem. Kod članaka o Aleksandri Prijović, točnije o njezinim koncertima, niti u jednom članku nije navedeno da je riječ o promidžbenom materijalu, što će reći da hrvatski medij rade besplatnu promidžbu srpske pjevačice? Ovakvo prikriveno oglašavanje i najava koncerata Aleksandre Prijović predstavlja tipičan primjer oblikovanja javnog mnijenja u korist neke osobe.

Novinarima „Večernjeg lista“ uopće nije neobičan fenomen rasprodanih koncerata Aleksandre Prijović. Fenomen koji je objasnio Tonči Huljić: „Tri koncerta su ok. To je tvoja publika. Ovi ostali idu tamo gdje masa ide… Određeni broj publike, možda i 70% njih dolaze tamo da vide fenomen, a ne znaju pjesme. Jer je prije toga dva koncerta prodavala dva, tri mjeseca, a kada je u Beogradu imala tri (koncerta), razvila se jedna histerija i prelila se ovdje“.

Nadalje, mnogi će reći da „Večernji list“ objavljuje članke o susjednoj zemlji jer se vodi zakonima tržišta, tj. kupci žele čitati takav sadržaj, ali statistike Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) pokazuju nešto sasvim drugo.

U zadnjih osam godina pala je prodaja svih općih informativnih dnevnika u Hrvatskoj. U 2016. prodano je 73,7 milijuna primjeraka, a već sljedeće godine prodaja svih opće informativnih dnevnika iznosila je 66,1 milijuna primjeraka i u odnosu na prethodnu godinu smanjena je za 10 posto.

Statistički pad nastavio se i pet godina kasnije; tako je 2022. broj svih prodanih opće informativnih dnevnika iznosio samo 33 milijuna primjeraka. Od statističkog pada nije bio izuzet niti „Večernji list“. Godinama im pada prodaja, a prije dvije godine pali su na treće mjesto u prihodima od oglašavanja u elektroničkim publikacijama.

Ovi podaci samo potvrđuju da sadržaj „Večernjeg lista“ , ali i drugih hrvatskih medija, pokazuje mentalnu zarobljenost novinara državom koja je posve drugačija od naše i, još nešto važnije, da građane sve manje zanima susjedna država. Tko zna, možda bi povećali prodaju svoje tiskovine kada bi manje pisali o ‘bratskom’ narodu?