Molitva krunice najčešća je marijanska pobožnost među onima koji razlučuju duhovno ili svećeničko zvanje. To je jedan od zaključaka objavljenog u lipnju 2025. godine u izvješću Centra za primijenjena istraživanja u apostolatu (Center for Applied Research in the Apostolate – CARA) pri Sveučilištu Georgetown u Washingtonu, pod naslovom „Utjecaj Marije, Majke Crkve, na crkvena zvanja“. O rezultatima je 17. srpnja izvijestila Katolička novinska agencija (Catholic News Agency – CNA), a istraživanje je provedeno u suradnji s Biskupijom Saginaw u Michiganu od ožujka do svibnja 2025.
U istraživanju je sudjelovalo 1091 ispitanik iz SAD-a. Većinu (65 posto) činili su dijecezanski klerici, uključujući biskupe, svećenike, trajne đakone i ravnatelje đakonata, dok su preostalih 35 posto bile osobe posvećenog života – redovnici i redovnice te poglavari zajednica. Velika većina ispitanika bili su katolici latinskog obreda, a manji broj pripadao je istočnim obredima.
Čak 59 posto sudionika izjavilo je da je njihova pobožnost prema Mariji imala „značajan“ ili „vrlo velik“ utjecaj na njihovo prvotno prepoznavanje poziva služenja Kristu i Crkvi, pri čemu je to najčešće potvrdio redovnički kler (71 posto), a najmanje ravnatelji đakonata (49 posto). Najrašireniji oblik marijanske pobožnosti tijekom razlučivanja zvanja bila je „privatna molitva krunice“, za koju je 70 posto ispitanika navelo da je pozitivno utjecala na njihov proces razlučivanja. Među biskupima taj je udio dosezao čak 80 posto.
Na pitanje o odabiru konkretne redovničke zajednice ili biskupije, 35 posto ispitanika potvrdilo je da je marijanska nazočnost unutar zajednice bila „važna“ ili „vrlo važna“ u njihovu odabiru, a takav odgovor najčešće su davali svećenici (47 posto). Nadalje, 44 posto sudionika posjetilo je barem jedno marijansko svetište prije konačne odluke o svom duhovnom putu, najčešće Guadalupe (29 posto) i Lourdes (28 posto).
Na odluku o zvanju najviše su utjecala svetišta i pobožnosti povezane s Fatimom, Lourdesom i Guadalupeom, pri čemu je 44 posto ispitanika označilo Fatimu kao mjesto koje je imalo „značajan“ ili „vrlo velik“ utjecaj, Lourdes 43 posto, a Guadalupe 31 posto. Gotovo 89 posto ispitanika izjavilo je da trenutno gaji „jaku pobožnost“ (58 posto) ili „pobožnost“ (31 posto) prema Mariji.
Prosječno 75 posto sudionika potvrdilo je da je marijanska pobožnost „osnažila“ (34 posto) ili „znatno osnažila“ (41 posto) njihov duhovni put u zvanju, dok je 80 posto izjavilo da „često“ (36 posto) ili „vrlo često“ (44 posto) traže Marijinu duhovnu pomoć. Jednako tako, 80 posto ispitanika navelo je da je njihova pobožnost prema Mariji imala „značajan“ (58 posto) ili „vrlo velik“ (22 posto) utjecaj na njihovu pobožnost prema Euharistiji.
Najčešći oblik marijanske pobožnosti bilo je osobno moljenje krunice (72 posto), osobito među biskupima (87 posto). Ostale popularne prakse uključivale su meditativnu molitvu s Marijom (46 posto), zajedničko moljenje krunice (37 posto) te čitanje marijanske duhovne literature (28 posto).
Od 710 ispitanika koji su opisali svoj osobni odnos prema Mariji, njih 167 nazvalo ju je „pratiteljicom, prijateljicom, voditeljicom i utješiteljicom“. Jedan od sudionika napisao je: „Marija je sa mnom svakoga dana tijekom slavljenja svete mise, kao što je bila s Kristom pod križem.“ Drugi je izjavio: „Marija je moja utjeha kada me strah obuzme.“ Ukupno 129 ispitanika prepoznalo je Mariju kao „zagovornicu“ u svojem životu, a jedan od njih napisao je: „Ne bih bio ono što jesam danas niti bih bio ondje gdje jesam danas da nije bilo Marijina zagovora u mom životu.“
Njih 121 doživljava Mariju kao „majku“ svojeg duhovnog poziva. „Marija kao majka bila je i ostala uz mene. Volim je sve više kako sve dublje otkrivam njezinu ljubav prema meni“, napisao je jedan od sudionika ankete.
Prema mišljenju 74 posto ispitanika, Katolička crkva daje „pravu važnost“ marijanskoj pobožnosti, dok 5 posto smatra da je tog naglaska „previše“, a 21 posto da je on „nedostatan“.