Intenzivno korištenje društvenih mreža među studentima povezano je s lošijom kvalitetom sna i lošijom samoprocjenom zdravstvenoga stanja, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Public Health Reports.
Istraživači sa Sveučilišta George Mason u SAD-u došli su do takvih zaključaka nakon analize podataka prikupljenih među 349 studenata prve godine, u dobi od 18 do 24 godine, koji su sudjelovali u dugoročnome projektu Mason: Health Starts Here. Cilj projekta bio je istražiti čimbenike koji tijekom studiranja utječu na tjelesno i mentalno zdravlje. Ispitanici su upitnike ispunjavali u kolovozu 2019., veljači 2020. i kolovozu 2020. godine.
Pokazalo se da su studenti koji su na početku akademske godine intenzivnije koristili društvene mreže šest mjeseci poslije imali lošiju kvalitetu sna, a to je pak bilo povezano s lošijom samoprocjenom zdravstvenoga stanja nakon dodatnih šest mjeseci.
Prema riječima istraživača, riječ je o prvome istraživanju koje pokazuje da bi loša kvaliteta sna mogla biti poveznica između korištenja društvenih mreža i načina na koji studenti procjenjuju vlastito zdravlje.
Kako je istaknula suautorica istraživanja Akosua Mainoo, rezultati pokazuju da navike povezane s korištenjem društvenih mreža mogu imati dugoročnije posljedice.
„Čini se da je san jedan od mehanizama koji utječu na to kako studenti mnogo mjeseci poslije doživljavaju vlastito zdravlje“, dodala je.
Prema podatcima istraživača, mladi odrasli dnevno provode oko pet sati na društvenim mrežama, a više od 85 posto studenata uključenih u istraživanje svakodnevno je koristilo YouTube, Instagram i Snapchat.
Osobama te dobi preporučuje se između sedam i devet sati sna tijekom noći, ali ranija su istraživanja pokazala da trećina studenata spava manje od sedam sati. Dugotrajan nedostatak sna povezuje se sa zdravstvenim problemima poput depresije, pretilosti, bolesti srca i dijabetesa.
Zanimljivo je da je istraživanje pokazalo kako je veća ukupna aktivnost na društvenim mrežama bila povezana s lošijom kvalitetom sna, dok posebno korištenje društvenih mreža tijekom noći nije pokazalo takvu povezanost.
Istraživači su upozorili da su prijašnje studije o odnosu između noćnoga korištenja društvenih mreža i kvalitete sna davale neujednačene rezultate. Prema njihovu mišljenju, na to mogu utjecati i drugi čimbenici, poput izloženosti svjetlu, koja utječe na razinu melatonina.
Autori istraživanja istaknuli su da ograničavanje vremena provedenoga na društvenim mrežama može imati koristi. Prema mišljenju suautora istraživanja prof. Lawrencea Cheskina, kod studentskoga korištenja društvenih mreža vrijedi načelo „manje je više“, a ograničavanje aktivnosti na internetu omogućuje više vremena za „izravne kontakte s vršnjacima i drugim ljudima“.
„Korištenje društvenih mreža dio je svakodnevnoga života studenata, pa ih nije potrebno potpuno ukloniti. Mladi, međutim, mogu svjesnije postavljati vremenska ograničenja i stvarati zone bez mobitela“, zaključila je Mainoo.