Dana 29. srpnja 1941., tijekom postrojavanja u njemačkom koncentracijskom logoru Auschwitz, franjevac Maksimilijan Marija Kolbe dragovoljno je ponudio svoj život kako bi spasio drugog zatvorenika, Franciszka Gajowniczeka, jednoga od desetorice osuđenih na smrt glađu kao odmazdu zbog bijega jednog poljskog logoraša. Redovnik je preminuo 14. kolovoza 1941.
Franjevci iz Centra sv. Maksimilijana u Harmężama, nedaleko od Oświęcima, izvijestili su da će se povodom 85. obljetnice njegova mučeništva održati prigodna crkvena slavlja. Središnji događaj bit će sveta misa koja će 14. kolovoza prije podne biti slavljena kod Bloka smrti u nekadašnjem njemačkom koncentracijskom logoru Auschwitz, u čijem je podrumu sv. Maksimilijan podnio mučeničku smrt.
Vjernici će poslušati opis mučeničke smrti sv. Maksimilijana, sastavljen na temelju dokumenata, svjedočanstava i povijesnih izvora. Bit će pročitano i jedino pismo koje je iz logora uputio svojoj majci. Nakon bogoslužja hodočasnici će se uputiti prema nekadašnjem logoru Auschwitz, gdje će im se pridružiti sudionici hodočašća iz crkve sv. Maksimilijana u Oświęcimu. Zajedno će proći kroz povijesna vrata s natpisom „Arbeit macht frei“ i procesijom obići logorski kompleks.
Svećenici i vjernici položit će vijence na apelnom trgu, gdje je otac Kolbe izrazio spremnost da umre umjesto drugoga zatvorenika, zatim kod Zida smrti, pred kojim su Nijemci tijekom postojanja logora strijeljali tisuće ljudi, ponajprije Poljaka, te u ćeliji smrti u podrumu Bloka 11, gdje je franjevac preminuo.
Otac Maksimilijan Marija Kolbe dopremljen je u Auschwitz 28. svibnja 1941. iz zatvora Pawiak u Varšavi.
Krajem srpnja 1941. iz logora je pobjegao zatvorenik Zygmunt Pilawski. Kao odmazdu zamjenik zapovjednika logora Karl Fritzsch odabrao je deset zatvorenika koje je osudio na smrt glađu. Među njima je bio Franciszek Gajowniczek, koji je u očaju počeo moliti za život. Tada je iz stroja istupio otac Maksimilijan, prišao Fritzschu i zamolio da zauzme njegovo mjesto. Njemački časnik pristao je na taj zahtjev.
Nakon dva tjedna umiranja od gladi i žeđi otac Kolbe još je bio živ. Dana 14. kolovoza 1941. njemački kriminalni zatvorenik Hans Bock usmrtio ga je injekcijom fenola.
Nekoliko tjedana prije smrti rekao je svom sustražaru Josephu Stemleru: „Mržnja nije stvaralačka snaga. Stvaralačka snaga je ljubav.“
Poljskog franjevca blaženim je 1971. proglasio papa Pavao VI., a svetim ga je jedanaest godina poslije proglasio sv. Ivan Pavao II. Time je postao prvi poljski mučenik iz Drugoga svjetskog rata uzdignut na čast oltara.
Franciszek Gajowniczek preživio je rat. Umro je 1995. godine u Brzegu, u dobi od 94 godine, a pokopan je na groblju franjevačkog samostana u Niepokalanówu.