Ako danas promatramo svijet, onda vidimo da živimo u vremenu iznimno brzih promjena. Ono što je bilo na horizontu novog kad smo zadnji put promišljali sada je staro i zastarjelo, treba zamjenu i ažuriranje. Što je naša tehnologija složenija, to se promjene u društvu sve više ubrzavaju.
Iako postoje brojna tehnološka dostignuća, moram napomenuti da se svaka od promjena može povezati s određenim vremenom u prošlosti. Ipak, najšokantnije promjene smo doživjeli 2020., zbog čega je samo društvo na kraju 2020. bilo gotovo neprepoznatljivo u odnosu na ono što je bilo na početku te iste godine.
Društvene promjene su zadnjih godina postale toliko ubrzane, da su neki kreatori satire imali problema s kreiranjem novog sadržaja, jer u trenutku kada im se neka ideja činila smiješnom, ona se odjednom obistinila pa se više doimaju kao proroci nego kao autori satiričnih komedija. Tko bi početkom 2020. mogao pomisliti da će društvo ući u bezbrojne lockdowne i da će se morati skrivati u svojim domovima zbog straha od virusa čija je stopa smrtnosti jednaka onoj od gripe?
Ne samo da smo vidjeli kontinuirano ubrzanje društvenih promjena, do skorog raspada društva, već smo isto tako vidjeli stvaranje cijele mreže lažnih medijskih svjetova koji pokušavaju redefinirati stvarnost prema vlastitoj slici. Jedno je vidjeti to u korporativnim medijima koji promiču lažne narative, a drugo je vidjeti društvene medije i druge internetske alate koji koriste algoritme za tiho blokiranje i skrivanje sadržaja za koji smatraju da je nepoželjan.
Virtualna stvarnost postoji već nekoliko desetljeća. Uostalom, kako je upotreba interneta rasla, ne samo da su se razvile mrežne zajednice ljudi, već su ljudi na internetu koji se često ne poznaju, imali priliku stvoriti nove sebstvo (novo ja), što je dovelo do toga da su mnogi ljudi na društvenim mrežama bili drugačiji nego što su to u stvarnosti. Takav obrazac ponašanja sve više raste kako se razvijaju nove računalne igrice, u kojima možete postati što god hoćete, pri čemu nitko ne zna tko ste ili što ste izvan igre. Uostalom istraživanja pokazuju da danas sve veći broj ljudi provodi beskrajne sate i dane zureći u ekran što je razlog razvoja „internetske ovisnosti“, bolesti od koje danas obolijevaju mnogi mladi.
Uz internetsku ovisnost, u mnogim zemljama svijeta smo, od 2020. do 2022., vidjeli ubrzani nestanak sloboda, čija bi brzina natjerala čak i većinu distopijskih autora prethodnih desetljeća da posumnjaju u mogućnost tako brzog gubitka slobode. Na temelju straha od bolesti i osjećaja da činimo nešto dobro za društvo, odvojili smo se jedni od drugih, provodeći svoje slobodno vrijeme sjedeći kod kuće, često sami, prihvaćajući da radimo samo one aktivnosti koje vlasti kažu da možemo.
Stvarajući novu stvarnost, prema vlastitoj slici svijeta, je problem s kojim se suočava sve veći broj građana tijekom posljednje dvije godine. Taj destruktivan put kojim je krenulo mnogo pojedinaca je vrlo lako objasniti. Život u virtualnom svijetu je mnogo bezbolniji nego stvarnost koja nas okružuje. Ostavljam svakome od nas da promisli o digitalnom zarobljavanju čovjeka…