Prijepodnevni dio četvrtog dana Kulfesta započeo je u utorak, 26. svibnja 2015. ekonomskim panelom na temu: Postoji li u Hrvatskoj (slobodno) tržište?.
Ključna govornica panela, Vedrana Pribičević, mag. oec. sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa uvodno je istaknula da su tržišni mehanizmi esencijalni dio ljudskih aktivnosti. Istražujući područje bihevioralne ekonomije, teoretičari su došli do zaključka da su ljudi i primati u mnogočemu slični, barem kada je riječ o ekonomskom ponašanju. Jedan od ključnih razloga za nastanak jezika jest da bismo mogli međusobno trgovati – kazala je Pribičević, dodajući da smo svi složni oko činjenice da je ekonomija kompleksan pojam. Budućnost ekonomije, smatra, nisu stari modeli, već futuristički pristup te slobodno tržište kao ideal kojem se teži. Nekapitalistički sustavi, nastavila je Pribičević, ne uspijevaju jer vladajuća elita ima svaki motiv da ometa kreativnu destrukciju, koja je sama esencija kapitalizma.
Najnovija istraživanja govore o rastu prihoda i većoj zaposlenosti u privatnom sektoru, dok se u državnim poduzećima događa suprotno, a plaće rastu – kazao je na početku svog obraćanja dr. sc. Tomislav Baković s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Govoreći o zabludama o liberalizmu koje se često pojavljuju u hrvatskoj javnosti, naglasio je da nije istina da liberalizam podrazumijeva potpunu isključenost države, povećanje nezaposlenosti i mjere štednje. Nije ključno koliko trebamo štedjeti, nego na što trošimo novac – ustvrdio je Baković, zaključujući da slobodna tržišta funkcioniraju u 90 % slučajeva.
Direktor poduzeća Indium d.o.o. mr. sc. Milan A. Račić upozorio je na najveće neprijatelje malog tržišta kakvo je hrvatsko. Opasnost nastupa kada lažemo sebe, gajimo prijezir za poslovanje, tržište i Zapad, gradimo masivnu beskorisnu birokraciju te postavljamo antitalente da se bore za naše interese. Premda, kako je rekao, u hrvatskom poslovnom i političkom svijetu svjedočimo krizi vodstva, a ne krizi ekonomije, Račić vjeruje da moramo promijeniti pristup i mentalitet. To što smo mali ne mora značiti da smo lošiji od drugih – poručio je.
Slobodno kupiti, slobodno prodati, (ne) uključenost države i pravni sustav koji to sve regulira, četiri su ključna elementa koja čine slobodno tržište – istaknuo je poduzetnik dr. sc. Andrej Grubišić. Kao zagovornik privatizacije, izrazio je želju da se privatiziraju sva poduzeća koja upravljaju prirodnim resursima. Osvrnuo se i na sindikate koji su često mjerna jedinica za licemjerje u nekim poduzećima, ali i na državne poticaje za koje smatra da nisu ništa drugo nego politikanstvo i demagogija. U Hrvatskoj često čujemo da bi država trebala ovo ili ono, a ja kažem – neka manje troši i pravno štiti, i to je sve – naglasio je Grubišić.
Nakon formalnog dijela uslijedila je kratka rasprava u kojoj su panelisti pokušali dati konkretne smjernice kako se izvući iz beznađa i ima li uopće nade za Hrvatsku. Moderator panela dr. sc. Luka Popov primijetio je da interes za ekonomiju raste i da se samim time nameću tržišne ideje. Pribičević je apelirala na osnivanje stranke jer ove trenutne nude ono što ljudi ne žele i to je najveća tragedija. Nadovezujući se na političko aktiviranje, Grubišić je rekao da politiku treba razlikovati od politikanstva. Ono što mi imamo je upravo politikanstvo i političare za koje nitko nije čuo dok nisu bili imenovani, a koji odlučuju o hrvatskom gospodarstvu. Vrlo je važno poticati ljude da govore jer šutnja nije opcija – zaključio je Grubišić.
Ovogodišnji Kulfest završit će večerom „života“, točnije Okruglim stolom u 18 sati na temu relativiziranja prava na život u Hrvatskoj, te dodjelom Priznanja za promicanje ljudskog dostojanstva i kulture života dvama dobitnicima.
Izvor: COK & Vigilare
